Vatikan trese finansijski skandal, jer su lica na visokom poloลพaju umeลกana u viลกemilionske prevare. Niz afera je doveo do deficita drลพavnog budลพeta, koji Sveta stolica pokuลกava da sakrije, a jedan od razloga su ulaganja u produkciju dva holivudska filma.
โOvo je tuลพna, veoma tuลพna, veoma, veoma tuลพna situacijaโ, stihovi iz verovatno najpoznatije pesme Eltona Dลพona postali su lajtmotiv filma o njegovom ลพivotu. ฤuveni refren je postao i mraฤno proroฤanstvo za Svetu stolicu.
Vatikan uloลพio pare u dva holivudska filma
Visoki zvaniฤnici Vatikana iskoristili su prevarantske sheme, ugroลพavajucฬi srce rimokatoliฤkog sveta. Situacija je joลก ozbiljnija, jer su 4,5 miliona dolara te crkve data na produkciju dva holivudska filma, koji se nisu baลก dobro pokazali: โLjudi u crnom: Interneลกenelโ i โRoketmenโ.
Investicioni fondย โCenturion globalโ, povezan sa Vatikanom, investirao je u niz startapova i energetske projekte u Evropi. Svi su propali. Meฤutim, to nije omelo najbolje menadลพere organizacija da dobiju viลกemilionske honorare. Neลกto novca je pripalo i upravi dve banke.
Sediลกte โCenturion globalaโ se nalazi na Malti, a uprava fonda je usko povezana sa vlastima te ostrvske drลพave. Senka sumnje za korupciju pala je na ฤitav krupni malteลกki biznis.
Sada organi za sprovoฤenje zakona Evropske unije pokuลกavaju da obnove lanac kojim su iลกli vatikanski milioni. A sve je poฤelo u oktobru nakon pretrage u Drลพavnom sekretarijatu Vatikana (Ministarstvo spoljnih poslova te drลพave). Upravo je taj sekretarijat predao upravi fonda โCenturion globalโ 78 miliona dolara.
Rupe u drลพavnom budลพetu
Drลพavni sekretarijat je pre ฤetiri godine za 25 miliona evra kupio bolnicu u Italiji. Kasnije se ispostavilo da je to bilo uraฤeno od priloga vernicima. Sam papa Franja je morao da se opravdava za to.
โล ta bih ja uradio sa tim novcem (prilozima)? Stavio ih u fioku? Ne, to bi bila loลกa investicijaโ, rekao je papa u novembru.
Kao primer papa je pomenuo fondย โDoprinos Svetog Petraโ. Prema informaciji zvaniฤnog sajta Vatikana, organizacija godiลกnje sakuplja priloge za โsiromaลกne crkvene zajedniceโ. Nekoliko nedelja nakon toga fond se obrukao, pa je ionako tuลพna finansijska situacija, koja kao da ponavlja pesmu Eltona Dลพona, โpostala joลก apsurdnijaโ.
Ameriฤki mediji su utvrdili da fond na pomocฬ siromaลกnima troลกi samo deset odsto od priloga. Veliki deo sakupljenog novca za siromaลกne, oko 55 miliona dolara, ide na krpljenje rupa u budลพetu Vatikana. A one se pojavljuju kao rezultat sumnjivih investicija Drลพavnog sekretarijata.
Ne zna se taฤno koliko novca je potroลกeno, jerย Sveta stolicaย voli da ฤuva u tajnosti podatke o svom bilansu. Novinari pretpostavljaju da je deficit u budลพetu najmanje drลพave na svetu otprilike 70 miliona evra, uzimajucฬi u obzir administrativne troลกkove od 300 miliona evra.
Meฤutim, ฤak ni to nije bio povod za najoลกtriju kritiku koju su vernici uputili Vatikanu. Predstavnici nekih krupnih rimokatoliฤkih dobrotvornih organizacija optuลพili su crkvene vlasti za precฬutkivanje problema. Odmah kada je doลกao na tron 2013. godine,ย papa Franjaย proglasio je kurs za โfinansijski oporavak i transparentnostโ Rimokatoliฤke crkve. Godinu dana kasnije prvi put u istoriji objavljeni su podaci o Banci Vatikana โ najzatvorenijem finansijskom sistemu na svetu. Tada je postalo jasno da je za samo 12 meseci banka povecฬala profit za 26 puta.
Za finansijsku reformu Vatikana bio je zaduลพen australijski kardinal Dลพordลพ Pel. On je uveo novi raฤunovodstveni sistem i oformio je Sluลพbu finansijske informacije, koja je proveravala sumnjive finansijske informacije. Zbog svoje upornosti i beskompromisnost i prozvali su ga โkardinal Ramboโ.
Sumnjiva presuda
Ubrzo je kardinal Pel preuzeo kontrolu praktiฤno nad ฤitavim crkvenim novcem i postao drugi ฤovek Vatikana. U jednom trenutku govorilo se da on moลพe biti naslednik pape Franja, ali u leto 2107. godine sve se sruลกilo…
U Australiji je zapoฤeta masovna istraga o sluฤajevima pedofilije u koje su umeลกani sveลกtenici: ima viลกe od 4.500 ljudi koje su njihove ลพrtve. Niko nije oฤekivao da cฬe glavni okrivljeni biti Dลพordลพ Pel. Ipak, lokalni aktivisti za ljudska prava skrenuli su paลพnju na to da su mnoge epizode uznemiravanja neubedljive.
To nije omelo Vrhovni sud Australije da osudi kardinala na ลกest godina zatvora. Presudu su doneli iza zatvorenih vrata, a za nju se saznalo tek tri meseca kasnije. I ลกto je interesantno, Vatikan nije liลกio kardinala zvanja, samo mu je privremeno zabranjeno sluลพenje.
โSveta stolica prima na znanje odluku Viลกeg suda, imajucฬi u vidu da je kardinal Pel uvek tvrdio da je nevinโ, Vatikan se oglasio samo tom frazom.
Moลพda suย Apostolskoj palatiย povezali optuลพbe protiv kardinala sa ฤinjenicom da je on mogao da naljuti uticajne vatikanske finansijere.
โU Rimokatoliฤkoj crkvi mnogi sumnjaju u pravednost presude Pelu. Postoje verzije da je istraga vrลกila pritisak na ลพrtve, a mediji su napumpali priฤu i argumenti skeptika su veoma ozbiljniโ, istiฤe istoriฤar i struฤnjak za verska pitanja, izvrลกni sekretar Rimokatoliฤke enciklopedije Aleksej Judin.
โIgra bez pravilaโ
Trenutniย finansijski skandal u Vatikanuย nije prvi u poslednjih 15 godina, ali je u njega ukljuฤeno veoma mnogo igraฤa. U mahinacijama su uฤestvovali ฤak i ฤelnici Sluลพbe za finansijske informacije, koju je formirao Pel, i koji je trebalo da u saradnji sa finansijskim organima Evropske unije spreฤe krลกenje zakona.
โVatikan je imao svoje raฤunovodstvo u kojem nisu nameravali da se prilagode novim evropskim standardima. Sveta stolica se manje viลกe dobro nosila sa kontrolom svog globalnog bankarskog sistema. A sada (kao rezultat finansijske reforme koja je poฤela 2014. godine i nakon pojave Sluลพbe za finansijske informacije) uspostavljena je mocฬna finansijska diktatura. U tome je problemโ, pojasnio je Judin.
Upravo ta protivreฤnost izmeฤu vekovnih standarda Vatikana i zahteva svetskog zakonodavstva doveli su do oลกtrih sukoba izmeฤu raznih grupa finansijskog uticaja u Rimokatoliฤkoj crkvi. Za sad nema opลกtih pravila igre, istiฤe struฤnjak za verska pitanja.
โVatikan pokuลกava da igra kao i ranijeย i suoฤava se sa vaลพnim pitanjem: kako saฤuvati svoju autonomiju, ukljuฤujucฬi i finansijskuโ, zakljuฤuje ekspert.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com