VAล INGTON – Na Zapadnom Balkanu Srbija je najpopustljivije okruลพenje kada je reฤ o ruskom uticaju, ocenjuje ameriฤko Ministarstvo odbrane i konstatuje da je saradnja SAD sa naลกom zemljom u oblasti odbrane i dalje komplikovana zbog teลพnji Srbije da ostane vojno neutralna i da ne pristupa vojnim savezima.
To se prema Radiju Slobodna Evropa (RSE) navodi u izveลกtaju ameriฤkog ministarstva iz maja ove godine.
U izvลกtaju su analizirani odnosi Rusije sa Srbijom, Priลกtinom, BiH i Severnom Makedonijom, a navodi se da su bilateralne Srbije i Rusije bile na znatno niลพerm nivou pre dolaska na vlast Srpske napredne stranke, na ฤelu sa predsednikom Aleksandrom Vuฤiฤem 2012. godine.
„Nakon 2012. godine, Srpska napredna stranka je preduzela korake kako bi poveฤala vojnu saradnju sa Rusijom“, navodi se u izveลกtaju u koji je RSE, kako navodi, imao uvid.
Ameriฤko ministarstvo ocenjuje da je ta saradnja rezultirala potpisivanjem ugovora o strateลกkoj saradnji u novembru 2013. godine, kao i da jedino Srbija na Zapadnom Balkanu ima potpisane ugovore o saradnji u oblasti bezbednosti.
Naglaลกava se i da jedino Srbija uฤestvuje u zajedniฤkim vojnim veลพbama sa Rusijom, najmanje dva puta godiลกnje od 2014. godine, kao i da blagonaklono gleda na pomoฤ prilikom nabavke vojne opreme.
U izveลกtaju se tvrdi i da je Rusija, kako bi se suprotstavila meฤunarodnoj izolaciji koja je usledila nakon pripajanja Krima 2014. godine, poฤela da pokazuje veฤe interesovanje za razvojem vojne saradnje sa Srbijom.
U izveลกtaju se podseฤa da su proslava dana Vojske Srbije i vojna parada pomereni 2014. kako bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da prisustvuje tom dogaฤaju, i navodi da je tempo zajedniฤkih vojnih veลพbi intenziviran posle te godine.
Kada je reฤ o kupovini naoruลพanja i opreme, navodi se da je od 2012. godine jedino Srbija na Zapadnom Balkanu nabavljala rusko naoruลพanje i opremu, ฤiji iznos premaลกuje milion dolara.
Detaljno se navode sve kupovine, meฤu kojima je i nabavka dva helikoptera MI 17, vrednih 25 miliona dolara 2016. godine.
Navodi se i da Srbija ฤvrsto odbija da ide ka ฤlanstvu u NATO, iako je ฤlanica Partnerstva za mir sa aktivnim Individualnim akcionim planom partnerstva (IPAP).
„SAD su najaktivniji vojni partner Srbije. Srbija ima viลกe nego dvostruki broj angaลพmana sa SAD nego sa bilo kojom drugom drลพavom. Medutim, manjak transparentnosti u strateลกkim i operativnim prioritetima Srbije komplikuje saradnju u oblasti odbrane“, navodi se u izveลกtaju i ukazuje na saradnju Srbije i NATO, uprkos tome ลกto naลกa zemlja ne teลพi da postane ฤlanica Alijanse.
Kada je reฤ o Bosni i Hercegovini, u izveลกtaju se navodi da odnose te drลพave sa Rusijom komplikuju etniฤke i politiฤke tenzije u toj zemlji.
Tvrdi se da postoje dokazi da „Rusija podrลพava separatistiฤki pokret bosanskih Srba na ฤelu sa Miloradom Dodikom“ s ciljem da spreฤi ulazak BiH u NATO i EU.
„Tenzije u BiH dodatno podstiฤu odnosi izmeฤu drลพavnih institucija i entiteta Federacije Bosne i Hercegovine na jednoj strani, dok je na drugoj strani veฤinsko srpski entitet Republika Srpska“, ukazuje se u izveลกtaju i ocenjuje da to ลกto se vodeฤe partije bosanskih Srba protive ฤlanstvu u NATO pruลพa Rusiji priliku da destabilizuje BiH.
Napominje se i da Priลกtina ne saraฤuje s Moskvom u bezbednosnim pitanjima.
„Rusija ne priznaje Kosovo kao suverenu drลพavu i podrลพava odbijanje Srbije da prizna nezavisnost Kosova. Inicijativa Kosova da razvije odrลพiv vojni sistem i ลพelja da potpiลกe akcioni plan za ฤlanstvo u NATO savezu (MAP), ograniฤava moguฤnost Rusije da se meลกa u unutraลกnja pitanja Kosova“, smatra ameriฤko ministarstvo.
Navodi se i da politika SAD prema razvoju kosovskih snaga bezbednosti „poziva na pridrลพavanje desetogodiลกnjeg plana tranzicije uz podrลกku SAD, nastavak regrutacije pripadnika iz manjinskih zajednica i unapreฤenje komunikacije i koordinacije izmeฤu KSB-a i NATO-a“.
U izveลกtaju se navodi i da je NATO trenutno u procesu preispitivanja odnosa sa Priลกtinom, ne ukljuฤujuฤi misiju KFOR, nakon ลกto je doneta odluka o transformaciji KSB.
U izveลกtaju se navodi i da je odbrambena politika Severne Makedonije primarno voฤena ฤlanstvom te zemlje u NATO i da su te teลพnje ojaฤale otpor Skoplja prema ruskom meลกanju.
Ameriฤko ministarstvo smatra da je Rusija na Zapadnom Balkanu odluฤna da odbije uticaj EU i SAD i umanji uticaj NATO.
Takoฤe ocenjuje da SAD i EU ne mogu sebi da priuลกte ambivalentnost na Zapadnom Balkanu, jer takav pristup otvara vrata „ruskom malignom uticaju“.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com