Šta su pokazala poslednja hapšenja pripadnika policije u Crnoj Gori?

PODGORICA – Poslednja hapšenja po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) pokazala su da su organizovane kriminalne grupe duboko prodrle u crnogorsku policiju, odnosno da su pojedinci, umesto za državu i građane koji ih plaćaju, radili za šefove klanova, pišu podgoričke Vijesti.

Kada su lisice na ruke stavljene i pomoćniku direktora Uprave policije zaduženom za borbu protiv organiziovanog kriminala, Dejanu Kneževiću, premijer Dritan Abazović zvanično je saopštio da u Crnoj Gori postoji policijski narko-kartel.

Nakon hitne sednice Vića za nacionalnu bezbednost, Abazović je novinarima rekao da misli da je šef policijskog ogranka kavačkog klana bio Zoran Lazović, čiji je sin Petar, takođe policajac, ranije uhapšen pod sumnjom da je deo te organizacije.

Koliko je policija “igrala” za klanove pokazalo je i poslednje saopštenje Uprave policije, kojim je indirektno potvrđeno ono za šta je tu bezbednosnu instituciju godinama optuživao sada pokojni šef organizovane kriminalne grupe škaljarici Jovan Vukotić – da su prljavi policajci učestvovali čak i u planiranju njegove likvidacije.

I dok SDT ređa naredbe za sprovođenje istrage, u kojima dominiraju kriminalci sa policijskim značkama, njihovi branioci na sve načine pokušavaju da ospore korišćenje prepiski sa kriptovane Sky EČ aplikacije, kojima su uloge službenika UP jasno prikazane.

Za račun klanova, oni su, prema tvrdnjama SDT-a, švercovali kokain iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im poverljive informacije o istragama koje se vode protiv njih, davali podatke o onima koji su pod lupom šefova klanova, prokazivali kolege koji ih istražuju…

U spisima SDT-a i Specijalnog policijskog odeljenja, u koje su Vijesti imale uvid, piše da je grupa policajaca, navodnih saradnika mafije, novac stečen švercom kokaina koristila i da utiče na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da na čelna mesta u Upravi policije postavlja ljude od poverenja.

Prema dokazima do kojih je došlo crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo, grupu policajaca, plaćenika mafije, 2019. godine formirali su četrdesetogodišnji Radoje Zvicer, nekadašnji službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Mileta Ojdanić (51) i odbegli policajac Ljubo Milović (41).

Crnogorska policija raspisala je poternice za šestoricom kolega zbog sumnje da su deo te mafijaške grupe, koja je navodno prekookeanskim rutama do Evrope i Australije uspela da dopremi najmanje tri tone kokaina.

Oni tragaju za komandirom u kotorskoj policiji Ivanom Nikolićem i Markom Novakovićem iz te opštine, ali i Milošem Mišurovićem iz Podgorice, a poternice su raspisane i za nekadašnjim komandirom podgoričke policije Ivanom Stamatovićem i Nebojšom Bugarinom, a ponovljena je i za Milovićem koji je nedostupan od leta prošle godine.

Iako, pišu, između ostalog, Vijesti, ne izgleda logično da u policiji rade ljudi koji krše zakon, u MUP-u kažu da u svakom žitu ima kukolja, te da oni svoj kukolj redovno čiste. Kako to čišćenje izgleda, vidi se iz njihovih statističkih podataka za 2021. (izveštaj o radu policije za 2022. još nije raspravljeno na Vladi, op. a.) kada su provedena 83 kriminalistička istraživanja nad policajcima. Ta istraživanja su rezultirala podnošenjem 83 krivične prijave kojima je obuhvaćeno 458 kaznenih dela koja su počinila 82 policajaca i dva državna službenika.

Godinu ranije sprovedeno je 78 kriminalističkih istraživanja koja su završila podnošenjem 78 krivičnih prijava kojima je bilo obuhvaćeno 267 kaznenih dela, za što su se sumnjičila 74 policajca i četiri državna službenika.

Kada je reč o krivičnim delima, od njih 458 koje su tokom 2021. počinili policajci, njih 107 odnosilo se na krivotvorenje službene ili poslovne isprave, slede prevare (105), nedozvoljena trgovina (63), krivotvorenje isprava (61), te zloupotreba položaja i ovlašćenja (26). Od ukupnog broja krivičnih dela, 158 je službeničkih, od čega je 13 koruptivnih, a 300 je ostalih.

Za razliku od nekih drugih službi i institucija, MUP-u se mora priznati da svoje delatnike koje uhvati u kršenju zakona promptno sankcioniše. Takvi se u pravilu odmah privremeno ili trajno udaljavaju s dužnosti, protiv njih se pokreću disciplinski ili krivični postupci…

Tokom 2021. pokrenuto je 558 disciplinskih postupka protiv policajaca. Analizirajući disciplinske postupke, u MUP-u kažu da ih je 512 pokrenuto zbog teže povrede službene dužnosti, a 117 zbog lakše povrede službene dužnosti. Najčešće teže povrede su nedolično ponašaju u službi i izvan nje pa je 241 policajac zbog toga bio disciplinski gonjen 2021.

Povrede službene dužnosti za sobom povlači i kazne, pa je 2021. Odeljenje prvostupanjskog disciplinskog sudovanja MUP-a, vodio 635 postupka zbog teže povrede dužnosti protiv 659 policajaca, pri čemu je izrekao 414 kazni. U 44 slučaja, pojašnjavaju u MUP-u, došlo je do prestanka državne službe, u 46 slučaja izrečena je uslovna kazna prestanka državne službe, 317 policajaca je moralo platiti novčanu kaznu, njih 125 je udaljeno iz službe.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.