Vijesti: Uporedna analiza ugovora sa verskim zajednicama u CG
PODGORICA – Uporedna analiza radne verzije ugovora vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC) i ugovora s ostalim verskim zajednicama pokazuje da su neke ugovorne obaveze države povećane, kao i neka prava SPC, pišu podgoričke Vijesti.
Ugovor se, kažu, sastoji od preambule koja ima deklarativni i načelni značaj i normativnog dela koji ima 20 članova koji proizvode pravne posledice.
Samo u ugovoru sa SPC, u članu 2, država priznaje kontinuitet pravnog subjektiviteta, u svim drugim ugovorima se samo priznaje pravni subjektivitet.
Takođe, jedino ugovor sa SPC predviđa neotuđivo pravo da uređuje sopstveno crkveno ustrojstvo. U svim ostalim ugovorima se predviđa isključivo i slobodno uređivanje ustrojstva, dok u ugovoru sa SPC piše isključivo i neotuđivo.
SPC i Katolička crkva nisu obavezne da o imenovanjima episkopa i biskupa obaveste državu, dok Islamska zajednica i Jevrejska zajednica to jesu.
Ugovori sa svim zajednicama predviđaju da crkveni organi moraju dati prvo dozvolu za preduzimanje bezbednosnih mera u verskim objektima, osim u slučajevima kada to “nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi”. Međutim, dok se u ostalim ugovorima dozvola ne traži ni u slučajevima spašavanja dobara posebne umetničke ili istorijske vrednosti, to ne važi za SPC, navodi se u uporednoj analizi koju su sačinile Vijesti.
Uporednu analizu ugovora sa verskim zajednicama u Crnoj Gori juče su najavili i iz Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića.
Član 8 ugovora sa SPC predviđa i da se nadležni arhijerej obaveštava u slučaju pokretanja krivičnog ili prekršajnog postupka klirika ili verskog službenika, dok se u ostalim ugovorima to predviđa u slučaju sudske istrage ili naredbe za sprovođenje istrage.
Kada je u pitanju restitucija, samo u ugovoru sa SPC postoji član koji tretira rok rešavanja tog pitanja i navodi se da je to pitanje “potrebno regulisati u razumnom roku”.
Član 11 predviđa da se u slučaju premeštanja, iznošenja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu baštinu, a na kojima pravo svojine ima SPC, primenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita kulturnih dobara. U ugovoru sa Katoličkom crkve takve odredbe nema, dok ugovor sa Islamskom zajednicom predviđa saglasnost vlade.
Član 13 obavezuje državu da omogući SPC saradnju s nadležnim organima prilikom izrade prostorno-planskih dokumenata u cilju stvaranja uslova za izgradnju verskih objekata, dok je kod ostalih navedeno da samo sarađuju.
Član 15 predviđa da će se država sporazumeti sa SPC o finansiranju kulturnih i prosvetnih ustanova, dok je u ugovorima sa IZ i Jevrejskom zajednicom predviđeno da se posebnim ugovorom uređuje pitanje stipendiranja školovanja u obrazovnim institucijama za obrazovanje verskog osoblja. U ugovoru sa KC nema tih odredbi.
Prema uporednoj analizi Vijesti, u članovima 16 i 17 koji se bave pitanjima verskog obrazovanja i brige o vernicima, država to jemči kada je u pitanju SPC dok se u ostalim ugovorima koristi termin “priznaje”.
Samo u ugovoru sa SPC se navodi da se verska nastava u javnim školama može regulisati u skladu s pravnim poretkom Države.
U verziji Ugovora sa SPC nema odredbe u kojoj se predviđa da se građanski aspekti delovanja dobrotvornih institucija regulišu u skladu sa zakonskim odredbama Crne Gore, za razliku od takvih odredbi u ugovorima sa Svetom stolicom i Islamskom zajednicom.
Najzad, Vijesti primećuju da je u radnoj verziji Temeljnog ugovora naziv Srpska pravoslavna crkva napisan sa sva tri velika početna slova, što kažu nije u skladu sa Vukovim pravopisom, dok kod drugih verskih zajednica to nije slučaj.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.