U trendu

Lavirint

Žanr: triler

Glavne uloge: Dragan Nikolić, Maja Sabljić, Branislav Lečić, Katarina Radivojević, Svetozar Cvetković, Josif Tatić, Ivan Zarić, Ana Stefanović, Dejan Lutkić, Gordan Kičić
Scenario: Miroslav Lekić, Igor Bojović
Producenti: Dejan Vražalić, Predrag Jakovljević
Režija: Miroslav Lekić

SINOPSIS

Uzbudljiv savremeni triler koji se dešava u današnjem Beogradu, na lokacijama Dorćola i laguma Kalemegdanske tvrđave. Tajne iz prošlosti grada na ušću Save i Dunava i misteriozne hrišćanske sekte koje su nekada delovale na ovim prostorima – ostavljaju neizbrisiv pečat u životima današnjih likova i određuju sudbine ljudi tokom mnogih vekova. U ovoj priči tesno su isprepleteni prošlost, sadašnjost i budućnost, koji utiču na živote glavnih likova. Glavni junak, Pop (tumači ga Dragan Nikolić), mučen tajnom smrti druga iz mladosti i suočen sa izdajom prijatelja, predmet sukoba majke i ćerke, postaće žrtva niza misterioznih događaja koji će ga dovesti do mesta za koje nije ni sanjao da postoji, kao i do odgovora na pitanja koja nije ni umeo, ni želeo da postavi.

O PRODUKCIJI

„Lavirint“, koji je već po zapletu i žanru nekarakterističan film za jugoslovensku kinematografiju, jedinstven je i po tome što će biti prvi domaći film sa licencom DTS zvuka. To znači da će prvi put naši gledaoci, u jednom od najbolje opremljenih bioskopa u zemlji, beogradskoj „Kozari“, imati prilike da uživaju u domaćem filmu koji je po zvučnim efektima u potpunosti na ravnoj nozi sa filmovima moćne holivudske produkcije.

REČ IZVRŠNOG PRODUCENTA

Pretprodukcija „Lavirinta“, jednog od najzahtevnijih i najkomplikovanijih filmskih projekata u Jugoslaviji, počela je još davne 1994. godine. Od tada do danas, Miroslav Lekić i VANS prošli su sopstveni put kroz lavirinte domaćih ekonomsko-političkih prilika i neprilika, pokušavajući nekoliko puta da zatvore finansijsku konstrukciju filma koji je po svim produkcionim parametrima daleko primereniji jednoj drugačijoj zemlji i filmskoj industriji.

Posle osam godina priprema, pregovora i ubeđivanja, pred nama je konačno „Lavirint“. O filmskim i umetničkim kvalitetima „Lavirinta“ sudiće publika, a ono što mi sada možemo da kažemo jeste da smo pored osam godina, neverovatne kreativne energije i mnogo živaca, utrošili i preko 40.000 metara filmske trake za više od 120 dana snimanja, izgradili objekat od preko 4.000 kvadratnih metara na tri nivoa u Studiju 4 Avala filma, „u hodu“ rešavali produkcione probleme potpuno nepoznate našoj kinematografiji (podvodno snimanje 35-milimetarskom kamerom), prvi put u istoriji snimili domaći film sa DTS zvukom…

Posle toliko napora i muka, kao melem na ranu je došla reakcija inženjera Dolbija i DTS-a koji su gledali film tokom finalnog miksa zvuka u laboratoriji u Portugalu. Zajednička ocena je da naš „Lavirint“ po kvalitetu produkcije može da se meri sa bilo kojim holivudskim filmom. Možda je malo pretenciozno, ali sigurno godi kada takva ocena dođe od ljudi koji svakodnevno rade sa filmovima na koje je utrošeno i do 100 puta više novca nego na „Lavirint“.

Predrag Jakovljević, izvršni producent

ZANIMLJIVOSTI

Lavirint je poznat ljudskoj rasi već više od 3.500 godina. Prvi poznati lavirint sačuvan u istorijskoj svesti ljudske rase bio je lavirint na Kritu, koji je po nalogu kritskog kralja Minosa konstruisao i napravio Dedal, mitski konstruktor i pronalazač. Minos je dao zadatak Dedalu da napravi lavirint, kuću zamršenih prolaza, za čoveka bika – Minotaura – čudovište koje je rodila Minosova žena Pasifaja posle odnosa koji je imala sa bikom. Minos je, naime, odbio da žrtvuje bika u Posejdonovu čast kao što je obećao, pa se Posejdon osvetio izazvavši neodoljivu želju njegove žene prema biku. Pošto je Minos odbio da, po završenom poslu, Dedala pusti da ode sa Krita, prvi graditelj lavirinta konstruisao je krila od voska za sebe i svoga sina Ikara. Njih dvojica su zajedno odleteli sa Krita, ali se Ikar tokom leta suviše približio Suncu, koje mu je istopilo vosak i on se srušio u more. Dedal je pak uspeo da stigne do Sicilije.

Oficijelni sajt:

  • Lavirint

    Premijera: Beograd, Sava centar, 26. septembar 2002. godine

    Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.