Okretno biฤe, radno i neumorno, tako vidimo riฤeg mrava na ลกumskoj stazi. Meฤutim, sluฤajno donet u korpici sa peฤurkama, mrav se neko vreme muva tamo-amo, a zatim se izgubljeno povlaฤi u ugao i tiho opraลกta od ลพivota. Uostalom, ลกta ฤe mu – usamljeni mrav ne moลพe se prehraniti, niti napraviti dom. Zapravo, mrav nije samostalan organizam, nego jedan od nekoliko miliona delova superorganizma, to jest mravlje drลพave, i sva njegova delatnost potฤinjena je jednom cilju, a to je oฤuvanje i poveฤanje drลพave.
ลฝivot mravlje zadruge je sloลพen, kao i mravinjak. Mravinjak se sastoji od nadzemnog i podzemnog dela. Joลก niลพe, u dubini zemlje nalaze se hodnici koji se zavrลกavaju ลกirokim ลกupljinama. Jedne od njih koriste kao smetliลกta, dok druge, deblje, sluลพe za zimovanje porodice. Temperatura u njima ne spuลกta se ispod pet stepeni. Sav mravinjak isprepletan je hiljadama hodnika.
Sitni graฤevinski materijal kao ลกto su iglice, peteljke, listovi i granฤice mravi sakupljaju po hodnicima i izvlaฤe na povrลกinu, a drugi isti takav materijal dovlaฤe. Iako je na prvi pogled besmislen, ovaj posao je neophodan, jer se tako spreฤava pojava plesni. Pri tom meลกanju materijala krupnije granฤice spuลกtaju se unutra i mravi nisu u stanju da ih izvuku. Tako se obrazuje unutraลกnji konus mravinjaka. Spolja je mravinjak okruลพen nasipom zemlje izbaฤene iz hodnika, bogate hranljivim materijama: zasiฤena je razloลพenim ostacima iglica, liลกฤa, mrtvih insekata. Zato trava i grmlje rastu bujnije oko mravinjaka.
Takav je dom. A domaฤinstvo? U velikoj zadruzi i domaฤinstvo je bogato. Granice mravljeg gazdinstva budno se ฤuvaju od nasrtaja doลกljaka iz tuฤih mravinjaka. Filijale mravinjaka su letnja gnezda. Sliฤne su glavnim mravinjacima, ali manje i bez podzemnih odaja. Prave se na raznim udaljenostima od glavnog mravinjaka da bi mravi radnici mogli da drลพe pod kontrolom ลกto je moguฤe veฤu teritoriju i tako skrate put izmeฤu hrane i doma.
Uloga kolonija riฤih ลกumskih mrava u prirodi je ogromna i mnogostruka. Mravi ลกtite ลกumu od ลกtetnih insekata. Veฤa kolonija mrava uniลกti do 100.000 ลกtetnih insekata za dan. Sa druge strane, mravi sluลพe kao dopunska hrana pticama potpomaลพuฤi na taj naฤin njihovo razmnoลพavanje. Neprocenjivo je i delovanje riฤih ลกumskih mrava na travnati pokrivaฤ ลกume.
Tako su mravi najbolji prijatelji ลกume. Gde su oni, ลกuma cveta, zdrava je, snaลพna i retko kad pritisnuta najezdom ลกtetoฤina. Bogata je gljivama, jagodama i divljaฤi.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com