Artemida je bila velika grฤka boginja s Olimpa, a Dijana je bila njen pandan, ali iz rimskog perioda.
Bila je boginja lova, divlje prirode i divljih ลพivotinja. Pored toga, bila je i zaลกtitnica poroฤaja i tek roฤene dece, ali i devojaka do udaje. U principu, smatrala se zaลกtitnicom mladih. Njen brat blizanac, Apolon, bio je zaลกtitnik deฤaka. Meฤutim, ta dva boลพanstva zajedno bila su i donosioci iznenadne smrti i bolesti.
U drevnoj umetnosti Artemida je obiฤno prikazAna kao veฤno mlada i lepa ลพena obuฤena u kratak haljetak koji joj otkriva noge. Obavezno je bila opremljena lovaฤkim lukom i strelom. ฤesto je prikazivana i s medaljonom u obliku Meseca i okruลพena divljim ลพivotinjama i biljkama. I uvek fiziฤki jaka, kako bi mogla da se odbrani.
Artemida je bila ฤerka vrhovnog boga grฤke mitologije – Zevsa, i boginje Lete. Ona i njen brat Apolon roฤeni su zajedno pod palmama na ostrvu Delos. Priฤa o Artemidinom roฤenju je posebna, ali u stilu grฤkih mitova. Bog Zevs zaljubio se u prelepu boginju Letu, ลกto se nije dopalo Heri, njegovoj ลพeni. Hera se naroฤito razljutila kada je saznala da Leta nosi Zevsovo dete. U napadu besa poslala je sve moguฤe nezgode na Letu – straลกnog zmaja i druge strahote.
Beลพeฤi od ljubomorne Here, Leta je dospela do plutajuฤeg ostrva Delosa. Hera je tada zabranila Ilithiji, boginji poroฤaja, da pomogne Leti prilikom raฤanja. Tvorci mitova tvrde da je roฤenje prvog deteta, to jest Artemide, bilo lako, ali ne i njenog brata. Odmah po svom roฤenju, Artemida je postala babica svojoj majci, a posle devet sati rodio se njen brat. Tako je Artemida postala i zaลกtitnica poroฤaja. Druge klasiฤne priฤe govore da su Artemida i Apolon roฤeni u isto vreme i ne spominju ove dogaฤaje.
Iako su blizanci, nema velikih sliฤnosti izmeฤu Artemide i Apolona; za razliku od brata, ona nije imala niลกta s muzikom i poezijom.
Artemida se nikada nije udala. Ostala je veฤita devica, a neki tvrde i da se nikada nije zaljubljivala. Nije volela muลกkarce, ฤak ih je ponekad gaฤala strelom ako bi je videli dok se kupa. Bila je ลพestok protivnik institucije braka, a samim tim i gubitka slobode za ลพenu.
Iako je predstavljana kao slatka i lepa, ova boginja je imala i loลกu stranu svoje liฤnosti – mada je mogla da voli intenzivno, isto tako je mogla da bude veoma hladna i da ne opraลกta.
Mnogobrojni mitovi saฤinjeni su o njoj, pa ste neke od njih moลพda veฤ i ฤuli.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com