Rimski papa Franja objavio je nova pravila rada medicinske komisije, koja postoji pri Kongregaciji za kanonizaciju svetaca i koja se bavi potvrdom verodostojnostima ฤuda koja se vrลกe meฤu katoliฤkim vernicima.
ฤuda nisu drugostepeni dogaฤaj Jevanฤelja i oni igraju vaลพnu ulogu u procesima proglaลกavanja svetaca. Isus je proslavljao carstvo boลพje reฤima i โmesijanskim znacimaโ i Crkva je uvek bila sigurna da kroz ฤuda i molitvu u svetima postoji prst Boลพji koji daje ljudski sud o svetosti njihovog ลพivota. To ลกto su ฤuda bila uvek odluฤni argument za kanonizaciju sluga boลพjih je istorijska ฤinjenicaโ, navodi se u tom dokumentu.
Nauฤna i bogoslovska analiza ฤuda su se razvijala, poฤevลกi od kanonizacije kardinala Karla Boromea, poznatog verskog poslanika epohe kontarreformacije. Godine 1610. po njegovom nalogu, prvi put u istoriji bilo je podvrgnuto medicinskoj ekspertizi deset poznatih ฤuda. Veฤ 1678. godine papa Inoฤentije XI je naloลพio da se ovakva ekspertiza obavezno vrลกi, dok je 1743. godine Benedikt XIV ustanovio prvi spisak medicinskih ekspertiza.
U Kodeksu kanonskog prava iz 1917. godine bila je zabeleลพena potvrda ฤuda od strane dva doktora.
Papa Pije XII je promenio 1948. godine potvrdu dva doktora na potvrdu specijalno formirane medicinske komisije. U 1959. godini je izaลกao prvi spisak pravila koji je i postao osnova za savremenu kanonsku proceduru. Nova pravila je izradila specijalna komisija formirana 2015. godine. Dokument sadrลพi jedan broj amandmana u ime nauฤne i istorijske istinitosti navodnih ฤuda. Meฤu najnovijima su, izmeฤu ostalih, ograniฤavanje broja istraga: svaki sluฤaj ne moลพe biti tema ekspertize viลกe od tri puta i za svaki novu analizu traลพe postojanje komisije u novom sastavu.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com