Plodovi magnolije saฤinjavaju ลกiลกarkast skupni plod. Pojedinaฤni plod je meลกak, koji posle sazrevanja puca po ลกavu. U doba zrelosti semenke vise na dugim nitima; spolja su mesnate i crvene. Spoljaลกnja semenska ljuska je tvrda, a unutraลกnja tanka i poput membrane; obavija debeli mesnati deo sa hranljivim materijama. Plodovi dozrevaju krajem leta i poฤetkom jeseni. Skupljanje poฤinje polovinom septembra ili u oktobru, kada se plodovi otvaraju. Sakupljaju se sa stabla, stresaju se na tlo ili se sa tla sakupljaju oni tek otpali. Sabiranje treba poฤeti ฤim plodovi dobiju crvenu ili rฤasmeฤu boju, ลกto zavisi od vrste. Seme ubrzo ispada iz ploda.
Rano sabrani plodovi prosuลกuju se nakon razastiranja u tankom sloju. Za nekoliko dana oni se otvore i seme se lako izvadi. Mesnati deo semena odstranjuje se gnjeฤenjem u vodi ili trljanjem na situ i ispiranjem. Nakon kraฤeg povrลกinskog suลกenja, seme je spremno za upotrebu. Mesnati deo se moลพe ostaviti na semenu, ali ga treba pravilno osuลกiti, jer je jaฤe suลกenje ลกtetno. ฤisto seme ili seme sa osuลกenim mesnatim delom moลพe se ฤuvati nekoliko godina u hermetiฤki zatvorenim posudama, na temperaturi od nula do pet stepeni. Seme magnolije potpuno gubi klijavost ako se zimi ฤuva na temperaturi svoje okoline.
Magnolijino seme seje se u jesen ili u proleฤe nakon stratifikacije. Stratifikacija znaฤi ฤuvanje semena u sanducima sa tresetom i peskom na temperaturi od pet stepeni. Duลพina ฤuvanja semena u ovakvim uslovima zavisi od vrste i kreฤe se od 90 do 180 dana. Seje se u peskovito ili tresetno tlo. Jesenje biljke treba zaลกtititi od promrzavanja. Zbog opasnosti od izmrzavanja, preporuฤuje se proleฤna setva. Dubina setve je oko pola centimetra. Biljฤice treba zalivati do potpunog nicanja i zaseniti do kraja leta prve godine.
Magnolija ima viลกe vrsta, i zimzelenih i listopadnih. Razlikuju se po visini i po obliku. Neke su ลพbunovi, dok se druge ubrajaju u drveฤe koje moลพe da naraste do 25 metara. Sve magnolije su veoma dekorativne i cenjene u ozelenjavanju. Zahtevaju duboka, umereno vlaลพna i dobro drenirana zemljiลกta. Veฤina loลกe podnosi kreฤ u zemljiลกtu. Otporne su na mraz i dobro podnose dim i praลกinu, te se mogu gajiti i u gradskim uslovima. Sade se u parkovima i kuฤnim vrtovima, najฤeลกฤe pojedinaฤno.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com