Div koji hoda na zubima

Da bi preลพiveli surovu zimu, morลพevi pod koลพom imaju sloj sala debeo oko osam centimetara. Morลพ je prepoznatljiv po dugim kljovama koje imaju i muลพjaci i ลพenke.

Pola godine u ledenim vodama Beringovog i ฤŒukotskog mora, a pola na santama leda i stenovitim obalama Sibira i Aljaske – takav je ลพivot pacifiฤkog morลพa. Ovaj stanovnik severnog polarnog kruga prepoznatljiv je po kljovama kojima se pomaลพe kada se iz vode penje na ledene sante. Morลพevi pripadaju familiji Odobenidae, ลกto na grฤkom znaฤi – ลพivotinje koje hodaju na zubima.

Divovi sa severa, ฤiji muลพjaci mogu dostiฤ‡i teลพinu od 1.800 kilograma, imaju sitne oฤi i slab vid, nemaju uลกne ลกkoljke, a na njuลกci imaju osetljive brkove, koji im sluลพe kao ฤulo dodira. Da bi preลพiveli surovu zimu, morลพevi pod koลพom kriju debeo sloj sala. Koลพa mladunaca je tamna, a ลกto je ลพivotinja starija, koลพa je sve bleฤ‘a. Kada morลพ zaroni u ledenu vodu da bi pronaลกao hranu, sva krv sjuri se u njegove unutraลกnje organe. Zbog toga je, neposredno po izranjanju, koลพa ลพivotinje bleda, skoro bela. Boja se vraฤ‡a postepeno, posle grejanja na tolim sunฤevim zracima. Tragajuฤ‡i za hranom, morลพ moลพe da zaroni i do 100 metara duboko, a ponekad pod vodom ostane skoro pola sata. Da bi pronaลกao svoju omiljenu poslasticu – ลกkoljke, mlazevima vode koje ispuลกta kroz nos rasteruje pesak s morskog dna ili kljovama kopa po njemu. Voli da jede i morske krastavce i rakove, ฤesto napada mlade foke, dok ribu izbegava.

Led Beringovog mora zimi se skoro i ne vidi od krda morลพeva koji se izleลพavaju na njemu. U aprilu, kada led poฤne da se topi, ove ลพivotinje sele se ka severu, a leto provode u ฤŒukotskom moru, gde joลก ima ledenih santi. Pred zimu, u oktobru, vraฤ‡aju se na jug.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com