Gde je broj deset?

Joลก u drevnoj Mesopotamiji i Kini ljudi su posmatrali nebo i zvezde na njemu. To vreme moลพe se nazvati i poฤetkom astronomije. Tako je ฤovek mogao da zapazi Sunce i Mesec, ali i planete Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn. Naravno, sve to bilo je moguฤ‡e videti pod povoljnim vremenskim uslovima.

Sa pronalaskom teleskopa, vidno polje na nebu znatno se poveฤ‡alo. Zahvaljujuฤ‡i njemu, astonomi su otkrili mnoga nebeska tela kao ลกto su zvezde, asteroidni pojas izmeฤ‘u Marsa i Jupitera i brojne satelite. Sve do 1781. godine bilo je poznato samo ลกest planeta: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter i Saturn. Tada je engleski muziฤar, ali i veliki zaljubljenik u astronomiju – Herลกel, otkrio joลก jednu planetu. Bio je to Uran. Kasnije je nemaฤki astronom Gal otkrio i Neptun. Na sliฤan naฤin, posle velikog truda i pretrage neba, Tombo 1930. godine pronalazi i devetu planetu – Pluton.

U drugoj polovini proลกlog veka teleskopima su se pridruลพile i kosmiฤke letilice. Ubrzo zatim poฤela su da se reฤ‘aju i brojna otkriฤ‡a u vezi sa planetama i njihovim pratiocima. Pronaฤ‘eno je viลกe od 60 satelita nama poznatih planeta. Ipak, i pored toga i ogromnih napora tokom viลกe od 70 godina, lista Sunฤevih planeta nije proลกirena otkriฤ‡em desete planete.

Tek 2002. godine astronomi Braun i Truhiljo uoฤavaju jedno nebesko telo, upola manje od Plutona. Tako je svet tog 7. oktobra 2002. godine saznao da postoji hipotetiฤka planeta X i da je ona dalja od Plutona. To nebesko telo dobilo je ime Kvavor, po osnivaฤu plemena Tongva, koje je nekada ลพivelo u Kaliforniji. Ovaj ledeni patuljak je tri puta manji od Meseca, ali je zato veฤ‡i od svih asteroida Sunฤevog sistema zajedno. Meฤ‘utim, utvrฤ‘eno je da Kvavor nije deseta planeta, veฤ‡ asteroid iz Kjuperovog pojasa.

Do sledeฤ‡eg vaลพnog pronalaska u vezi za desetom planetom doลกlo je 14. novembra 2003. godine. Tada su Braun, Truhiljo i Rabinoviฤ otkrili na nebu jednu svetlu taฤku koja se sporo pomerala. Pokazalo se da ona odgovara nebeskom telu preฤnika oko 1.800 kilometara, najhladnijem i najudaljenijem telu od Sunca. Da bi svetlost stigla do njega, potrebno joj je pola dana. Jedno njegovo kruลพenje oko Sunca traje ฤak 10.500 godina. Ono je dobilo ime po eskimskoj boginji mora – Sedna. Meฤ‘utim, i za Sednu astronomi tvrde da je asteroid, a ne planeta.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com