Joลก u drevnoj Mesopotamiji i Kini ljudi su posmatrali nebo i zvezde na njemu. To vreme moลพe se nazvati i poฤetkom astronomije. Tako je ฤovek mogao da zapazi Sunce i Mesec, ali i planete Merkur, Veneru, Mars, Jupiter i Saturn. Naravno, sve to bilo je moguฤe videti pod povoljnim vremenskim uslovima.
Sa pronalaskom teleskopa, vidno polje na nebu znatno se poveฤalo. Zahvaljujuฤi njemu, astonomi su otkrili mnoga nebeska tela kao ลกto su zvezde, asteroidni pojas izmeฤu Marsa i Jupitera i brojne satelite. Sve do 1781. godine bilo je poznato samo ลกest planeta: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter i Saturn. Tada je engleski muziฤar, ali i veliki zaljubljenik u astronomiju – Herลกel, otkrio joลก jednu planetu. Bio je to Uran. Kasnije je nemaฤki astronom Gal otkrio i Neptun. Na sliฤan naฤin, posle velikog truda i pretrage neba, Tombo 1930. godine pronalazi i devetu planetu – Pluton.
U drugoj polovini proลกlog veka teleskopima su se pridruลพile i kosmiฤke letilice. Ubrzo zatim poฤela su da se reฤaju i brojna otkriฤa u vezi sa planetama i njihovim pratiocima. Pronaฤeno je viลกe od 60 satelita nama poznatih planeta. Ipak, i pored toga i ogromnih napora tokom viลกe od 70 godina, lista Sunฤevih planeta nije proลกirena otkriฤem desete planete.
Tek 2002. godine astronomi Braun i Truhiljo uoฤavaju jedno nebesko telo, upola manje od Plutona. Tako je svet tog 7. oktobra 2002. godine saznao da postoji hipotetiฤka planeta X i da je ona dalja od Plutona. To nebesko telo dobilo je ime Kvavor, po osnivaฤu plemena Tongva, koje je nekada ลพivelo u Kaliforniji. Ovaj ledeni patuljak je tri puta manji od Meseca, ali je zato veฤi od svih asteroida Sunฤevog sistema zajedno. Meฤutim, utvrฤeno je da Kvavor nije deseta planeta, veฤ asteroid iz Kjuperovog pojasa.
Do sledeฤeg vaลพnog pronalaska u vezi za desetom planetom doลกlo je 14. novembra 2003. godine. Tada su Braun, Truhiljo i Rabinoviฤ otkrili na nebu jednu svetlu taฤku koja se sporo pomerala. Pokazalo se da ona odgovara nebeskom telu preฤnika oko 1.800 kilometara, najhladnijem i najudaljenijem telu od Sunca. Da bi svetlost stigla do njega, potrebno joj je pola dana. Jedno njegovo kruลพenje oko Sunca traje ฤak 10.500 godina. Ono je dobilo ime po eskimskoj boginji mora – Sedna. Meฤutim, i za Sednu astronomi tvrde da je asteroid, a ne planeta.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com