Manje je poznato je da je drogu metamfetamin, viลกestruko opasniju od heroina i kokaina, uzimao i sam Adolf Hitler i da je, tvrde neki struฤnjaci, upravo ona delimiฤnoย uticala na tok Drugog svetskog rata.
Time se detaljno pozabavio nemaฤki autor Norman Ohler u svojoj knjizi ‘The Total Rush’ koji na temelju sopstvenih istraลพivanja tvrdi da je Hitler bio ‘potpuni narkoman’. Iako Ohler nije istoriฤar, njegova proลกle godine objavljena knjiga u vrlo kratkom roku postala je bestseler koji je u meฤuvremenu preveden na ฤak 18 svetskih jezika, a ugledni britanski istoriฤar Ian Kerลกo nazvao je ‘ozbiljnim komadom literature’.
Nakon ลกto mu je jedan prijatelj ukratko ispriฤao priฤu o povezanosti izmeฤu droge i nacizma, Ohler je odluฤio da napiลกe roman. Kada je zavirio u nemaฤke arhive, shvatio je da to nema smisla. Stvarnost je bila mnogo luฤa i zanimljivija od fikcije koju je on ลพeleo da napiลกe.
U jednoj arhivi naiลกao je na dokumente Teodora Morela, Hitlerovog lekara i osobe kojoj istoriฤari nikada nisu davali veฤi znaฤaj i sa te taฤke je krenuo njegov istraลพivaฤki rad.
U berlinskoj kompanijiย Temler dr. Hausลกild je poฤeo da razvija ฤudotvorni lek inspirisan Amerikancima i njihovim uspeลกnim koriลกฤenjem amfetamina Benzedrina na Olimpijskim igrama 1936. godine. Samo godinu kasnije, Hausลกild je patentirao prvi nemaฤki metamfetamin ‘Pervitin’.ย On je ubrzo postao pravi hit meฤu Nemcima. promovisao se kao sredstvo za podizanje samopouzdanja a koristili su ih, prenosi britanski Gardijan, svi od sekretarica, vozaฤa vozova, pa do glumaca. Novi ‘lek’ se stavljao ฤak i u slatkiลกe. ลฝenama se preporuฤivalo da dnevno uzimaju dve do tri tablete kako bi ‘sa lakoฤom obavljale domaฤe poslove’ i pritom mrลกavile s obzirom da je Pervitin smanjivao apetit.
Bio je to, kaลพe Ohler, ‘nacizam u obliku tablete’. Naravno, Pervitin su ubrzo poฤeli da koriste i vojnici. Dr. Oto Ranke, direktor Instituta za psihologiju, naredio je istraลพivanja kojima je utvrฤeno da se vojnici pod uticajem Pervitina ne umaraju i da bez spavanja i oseฤaja umora mogu da izdrลพe i do 50 sati u budnom stanju.
Godine 1940., usred planiranja invazije na Francusku, vojni lekari su dobili naredbu da svi vojnici moraju za dan da uzmu jednu tabletu, dve uveฤe, s avrlo kratkim razmakom. Ukoliko bude potrebno, dva do tri sata kasnije vojnik moลพe da uzme joลก jednu ili dve tablete.
Samo za vojne potrebe Temler je proizveo 35 miliona tableta Pervitina. Ohler je zbog toga uveren da invazija na Francusku ne bi mogla da bude uspeลกna s obzirom da je realizovana kroz Ardene. Vojni vrh protivio se takvom reลกenju upravo zbog ljudske potrebe za odmorom. Kada su shvatili da ฤe vojnici moฤi da izdrลพe nekoliko dana bez sna, invazija je ipak odobrena.
Hitler i njegovi ‘lekovi’
U isto vreme sa drogama je poฤeo da eksperimentiลกe i sam Hitler uz nadzor lekara Morela. Kada se Hitler teลกko razboleo 1941. godine, Morelove vitaminske inekcije nisu imale nikakvog znaฤaja pa mu je ubrizgavao ลพivotinjske hormone. Kada ni to viลกe nije delovalo, pribegao je joลก jednom ‘ฤudotvornom leku’, Eukodalu. Bio je to opijat i ‘bliski roฤak heroina’ koji je izazvao stanje uma. Uskoro je Hitler, prema Morelovoj dokumentaciji, Eukadol uzimao dva puta dnevno, uz dozu kokaina koji je uzimao zbog problema sa uลกima nakon ลกto je na njega izveden neuspeลกni atentat u ‘Vuฤjoj jazbini’.
Videvลกi da se Hitler pretvorio u zavisnika, ljudi bliski njemu pokuลกali su da se reลกe Morela. Ali, Hitler ga je ลกtitio. O supstancama koje je uzimao, Hitler nikada nije spominjao reฤi ‘droga’ ili ‘zavisnost’. Sve ลกto je on uzimao, uzimao je za – zdravlje.
Ohler je otkrio da je Morel vodio brigu i o Musolinijevom zdravlju. To je bio jedan od zahteva Treฤeg Rajha kada su ga postavili na ฤelo faลกistiฤke Italije. Ne postoje dokumenti koji bi dokazali da je Musolini bio zavisnik, ali je poznato da je uzimao veฤinu droga koje je uzimao i Firer. Njegov zdravstveni karton jednom nedeljno je predstavljen vrhu Treฤeg Rajha.
Firerova apstinencijska kriza
Kada su stigli crni dani za Nemaฤku, stigli su crni dani i za samog Hitlera. Naime, nakon ลกto su bombardovani pogoni u kojima su se proizvodili Pervitin i Eukodal, zalihe su nestale vrlo brzo. Do februara 1945. godine, Hitler je patio od posledica apstinencijske krize.
– U nekoliko dokumenata spominje se Hitlerovo loลกe zdravlje u poslednjim danima rata. Mnogi tvrde da je bolovao od Parkinsonove bolesti. Ja mislim da se jednostavno radilo o apstinencijskoj krizi. To je sigurno bilo vrlo bolno. Gubiลก rat i prisilno se ‘skidaลก’ sa droga, kaลพe Ohler.
Dva meseca kasnije Hitler i njegova supruga Eva Braun bili su mrtvi. A ลกta se dogodilo sa Morelom?
https://www.youtube.com/watch?v=4SVpgrlMkV8
Mnogi nacisti su svoj ลพivot nakon rata nastavili neokrznuti rukom pravde. Ali ne i Morel. On nije bio u stanju da ‘promeni koลพu’, nastavi sa karijerom i obogati se na memoarima. On je tragiฤna figura. On nije bio zao. Samo je bio oportunista, uveren je Ohler.
Amerikanci su mu sudili 1947. godine nakon ลกto su od njega bezuspeลกno pokuลกali da izvuku informacije. Fiziฤki je i psihiฤki propao i umro u bolnici godinu kasnije.
– Ljudi misle da je nacizam bio utemeljen. Ali ne, to je bio potpuni haos. Ljudi zbog metamfetamina nisu proveravali sastav unutar koga su delovali, zakljuฤuje Ohler. Bio je to jedan od razloga, slaลพu se istoriฤari, zaลกto je Adolf Hitler na vlasti izdrลพao toliko dugo i zaลกto mnogi koji su ili znali ili nasluฤivali ลกto se dogaฤalo, nisu reagovali, prenosi portal 24sata.hr.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com