Nova godina se slavi na svim krajevima planete; to je i najstariji praznik na svetu. Meฤutim, ko je i kada prvi poฤeo da slavi Novu godinu?
Nauฤnici smatraju da su drevni Vavilonci prvi poฤeli da obeleลพavaju Novu godinu. Ona se slavila kao ponovno raฤanje svega u prirodi i bilo je sasvim logiฤno da poฤinje u proleฤe, kada sva priroda oลพivljava. Vavilonci su je slavili ฤak 11 dana; veselili se i radili sve ลกto su poลพeleli. Egipฤani su takoฤe znali za Novu godinu. U poฤetku su je obeleลพavali krajem septembra, a to je padalo baลก u vreme kada je Nil plavio svoje obale. To je za Egipฤane bio najvaลพniji dogaฤaj u godini i oznaฤavao je bujanje biljnog sveta, a samim tim i hranu.
U starom Rimu Nova godina je vekovima slavljena poฤetkom proleฤa. Svetkovine, gozbe i veselja trajali su i do pet dana. Iako je rimski Senat odredio da je Nova godina, a samim tim i njena proslava, 1. januara, ovaj dan je prihvaฤen mnogo kasnije, i to kada je Julije Cezar proglasio da se 1. januar slavi kao kalendarski poฤetak Nove godine. Januar je dobio ime po rimskom bogu Janusu, koji ima dve glave – jednom gleda unazad, u godinu koja je proลกla, a drugom unapred, u godinu koja tek dolazi.
U vekovima koji su sledili ljudi su nastavili da proslavljaju Novu godinu. Iako je danas prihvaฤen 1. januar za poฤetak nove godine, mnogi narodi ลกirom sveta zadrลพali su tradicionalne proslave ovog praznika u razliฤito vreme, pa tako i Kina, drลพava sa najveฤim brojem stanovnika na svetu. Kineska nova godina poฤinje u vreme mladog meseca, izmeฤu 17. januara i 19. februara. Tako i mi imamo svoju Novu godinu.
Najluฤa noฤ proslavlja se na svim kontinentima na svetu, ali na razliฤite naฤine. Meฤutim, zajedniฤka karakteristika svih ovih proslava jesu radost, veselje i ona veฤna nada da ฤe baลก ova nova godina biti mnogo bolja i sreฤnija od proลกle.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com