U trendu

Robotenko

Gotovo od svog nastanka čovek je maštao da ima mašinu koja će umesto njega obavljati najraznovrsnije poslove. Preteča robota nastala je 270. godine pre naše ere. Bio je to vodeni sat u kome su se nalazile figure koje su se mehanički pomerale. Ipak, na masovnu proizvodnju robota čekalo se više od 20 vekova, jer je tek u prošlom veku razvoj tehnologije omogućio čoveku da ostvari svoju viziju.

Reč robot prvi put je spomenuta u drami „R. U. R“ češkog pisca Karela Čapeka 1921. godine. Motiv ovog dela, pravljenje robota koji kasnije postaju neprijatelji ljudi, bio je krajem prošlog i početkom ovog veka omiljena tema naučnofantastičnih romana i filmova.

Posle Drugog svetskog rata, pojavile su se prve mašine s elektronskom memorijom, koje su korišćene u razne svrhe. Ovi prvi roboti bili su nezgrapni po izgledu i često su se kvarili, ali su bili prava pokretačka snaga za inovatore. Šezdesetih godina prošlog veka pojavio se električni hodajući kamion, to jest, veliki robot na četiri noge koji je mogao da prođe četiri milje za sat vremena. To je bila prva naprava koja je imala kompjuterski mozak, a izumeo ju je pronalazač Ralf Mouser iz „Dženeral elektrik korporejšn“. Moderniji roboti koji su počeli da se koriste u industriji pojavili su se u isto vreme, a izumeli su ih Džordž Devol i Džo Englberger. U godinama koje su usledile Englberger je osnovao prvu kompaniju za izradu robota.

Šejki je bio robot koji je 1970. godine predstavljen kao prvi pokretni robot s veštačkom inteligencijom. U godinama koje su usledile inovatori su najviše usavršavali mehaničke ruke, koje su brzo našle primenu u industriji „Srebrna ruka“; reč je o pokretljivom elektronskom mehanizmu iz 1974. godine koji je radio pomoću posebnih senzora. Zahvaljujući razvoju kompjuterske tehnologije, u poslednjim decenijama prošlog veka konstruisani su roboti koji su u potpunosti zamenili čoveka. Čitava industrijska postrojenja danas kontrolišu mehaničke mašine s veštačkom inteligencijom, a roboti se koriste u gotovo svim oblastima, od medicine do astronomije.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.