Naลกe srce moลพe da pretrpi oลกteฤenja, ili ฤak i da otkaลพe, posle nekog stresnog ili tuลพnog dogaฤaja, a za to se krivica moลพe svaliti na mozak, veruju struฤnjaci.
ล vajcarski nauฤnici su prouฤavali ljude sa retkim i neobiฤnim sindromom koji se naziva takocubo kardiomiopatija ili narodski reฤeno „sindrom slomljenog srca“.
Ovaj sindrom se manifestuje slabljenjem i „preskakanjem“ srca, do ฤega dolazi iznenada, najฤeลกฤe posle stresnog ili emotivnog ลกoka, poput teลกkog gubitka, navodi se u studiji objavljenoj u ฤasopisu „Evropsko kardioloลกko druลกtvo“ (European Heart Journal).
Ono ลกto je „ฤudno“ je da takvi pacijenti uglavnom imaju „potpuno normalne koronarne arterije i nemaju ozbiljnije blokade ili ugruลกke u krvnim sudovima“, navodi se na sajtu Univerziteta Dลพon Hopkins.
Nauฤnici i dalje ne mogu da se pohvale da u potpunosti razumeju ovaj „fenomen“, ali nagoveลกtavaju da on moลพe imati veze sa odgovorom mozga na stresnu situaciju.
Sindrom je nazvan struฤno „takocubo“ po obliku srca kod ljudi koji od njega pate, a liฤi na japanski vrฤ, istog imena. Razlikuje se od srฤanog udara, izazvanog blokadom srฤanih krvnih sudova, ali ima sliฤne simptome, ukljuฤujuฤi i oteลพano disanje i bolove u grudima.
Najฤeลกฤi okidaฤ
Okidaฤ je, najฤeลกฤe, neki nesreฤan dogaฤaj, ali srce u ovakvo stanje moลพe doฤi i posle nekog uzbudljivog, znaฤajnog deลกavanja, poput venฤanja ili prvog dana na novom poslu.
Problemi sa srcem u ovom smislu mogu biti privremeni, odnosno srฤani miลกiฤ moลพe da se oporavi tokom nekoliko dana, nedelja ili meseci, ali u nekim sluฤajevima, ako se ugroลพenoj osobi struฤna pomoฤ ne pruลพi u prvih 48 sati, mogu biti i smrtonosni.
Pretpostavlja se da, recimo, u Velikoj Britaniji „sindrom slomljenog srca“ svake godine pogodi oko 2.500 ljudi, piลกe BBC.
Taฤan organski uzrok nije poznat, ali struฤnjaci veruju da bi mogao biti u sprezi sa poviลกenim nivoom hormona stresa, poput adrenalina.
Doktorka Jelena Gadri i njene kolege iz Univerzitetske bolnice u Cirihu posmatrali su ลกta se deลกava u mozgovima 15 pacijenata sa „sindromom slomljenog srca“. Skener mozga kod ovih pacijenata pokazao je znatne razlike, u odnosu na mozgove 39 zdravih ljudi, koji su uฤestvovali u ispitivanju.
Kod ljudi koji su patili od „sindroma slomljenog srca“ zabeleลพena je slabija komunikacija izmeฤu delova mozga koji kontroliลกu emocije i nesvesnih ili automatskih reakcija tela, kao ลกto su, na primer, otkucaji srca. Ovi delovi mozga su, kako se misli, oni koji kontroliลกu naลก odgovor na stres.
„Emocije se obraฤuju u mozgu, tako da je pojmljivo da bolest poฤinje u mozgu, sa manjim ili veฤim uticajem na srce“, ocenila je doktorka Gadri.
Meฤutim, taฤan put bolesti joลก nije poznat, te je potrebno sprovesti dodatne studije, jer nauฤnici jednostavno ne raspolaลพu rezultatima skenera mozgova pacijenata pre ili u vreme kada razviju „sindrom slomljenog srca“, pa istraลพivaฤi ne mogu da budu sigurni da li oslabljena komunikacija izmeฤu delova mozga izaziva takocubo sindrom, ili obrnuto.
ล ef britanske dobrotvorne organizacije Kardiomiopatija UK, Dลพoel Rouz smatra da ฤe dalja istraลพivanja biti veoma vaลพan deo slagalice koji ฤe pomoฤi da se bolje razume oblik kardiomiopatije koji se ฤesto previdi i prosto predstavlja enigmu.
„Ljudi sa takocubo kardiomiopatijom kojima mi pruลพamo pomoฤ sigurno ฤe pozdraviti nova istraลพivanja da se bolje razume uloga koju mozak igra u ovom stanju, i zaลกto su mu neki ljudi podloลพniji od drugih. Nadamo se da ฤe ta istraลพivanja doprineti joลก veฤem usredreฤivanju na ovaj problem i uticati na snaลพniju povezanost izmeฤu neurologa i kardiologa“, naveo je Rouz.
I profesorka Dejna Doson sa Univerziteta u Aberdinu smatra da su najnovija istraลพivanja potvrdila ono ลกto su nauฤnici dugo slutili โ o povezanosti mozga i srca kod takocubo sindroma.
Ameriฤki nauฤnici su pre nekoliko godina utvrdili da se ovaj sindrom najฤeลกฤe javlja u proleฤe i leto, dok srฤani udar ljude najviลกe pogaฤa u zimu.
ลฝene ugroลพenije
Mnoga dosadaลกnja istraลพivanja upuฤuju da su ลพene ugroลพenije, kao i ljudi skloni depresiji i anksioznosti. ฤak sedam odsto ลพena u menopauzi, koje veruju da su doลพivele srฤani udar, zapravo su pogoฤene takocubo sindromom.
Jedna ameriฤka studija pokazala je da ลพene osam puta ฤeลกฤe od muลกkaraca iskuse bolove u grudima zbog stresa, naroฤito one starije od 55 godina, koje su tri puta ugroลพenije od mlaฤih. Zaลกto je to tako, joลก se ne zna.
Ali, da emotivni ลกok zbog gubitka voljene osobe moลพe da bude koban, nije retkost. Jedan od poznatih primera je glumica Debi Rejnolds, koja je umrla samo dan posle smrti voljene ฤerke, takoฤe glumice, Keri Fiลกer, koja se proslavila ulogom princeze Leje u „Ratovima zvezda“.
Jedno istraลพivanje objavljeno pre pet godina pokazalo je da je broj ljudi koji umru mesec dana poลกto su izgubili voljenu osobu duplo veฤi od onih koji nisu pretrpeli sliฤan gubitak.
„ฤesto koristimo termin ‘slomljeno srce’ da oznaฤimo bol nekoga ko je izgubio voljeno biฤe, a naลกa studija je pokazala da takav gubitak moลพe da ima direktni uticaj na zdravlje srca“, rekao je jedan od autora tog istraลพivanja, doktor Sunil ล ah, sa londonskog univerziteta Sent Dลพordลพ.
Nauฤnici su, takoฤe, primetili da postoji dokaz o pojaฤanom riziku od smrti nakon hospitalizacije partnera, objavljeno je 2006. u Medicinskom ลพurnalu Nove Engleske (New England Journal of Medicine).
Neke kasnije studije, objavljene 2011, produลพavaju taj rok na ลกest meseci od smrti partnera. Nauฤnici naglaลกavaju da brak u kojem se partneri meฤusobno podrลพavaju predstavlja tampon zonu protiv stresa.
Partneri, takoฤe, brinu jedno o drugom i vode raฤuna o meฤusobnom zdravlju, podseฤajuฤi jedno drugo da popiju lekove, hrane se zdravo i ne piju previลกe alkohola.
Iz svega ovoga, da se zakljuฤiti, ลกto bi rekao divni engleski pesnik Filip Larkin: „Ljubav je ono ลกto ฤe nas nadลพiveti“.
(Gordana Ninkoviฤ, N1)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com