Biti u formi ili kondiciji za razne ljude ima razliฤita znaฤenja. Za neke je odsustvo zamora u svakodnevnom ลพivotu dovoljno da smatraju da su u dobroj formi. Za nekoga je to sposobnost da se veลพba tri puta nedeljno, za nekoga da istrฤi polumaraton za manje od dva sata.
Saznanje o delotvornosti fiziฤke aktivnosti i naฤinima dostizanja „forme“ poslednjih godina su se znaฤajno promenila. Rezultati studija objavljenih ลกirom sveta pokazuju da je veliki deo svetske populacije nedovoljno aktivan (80%). U veฤini sluฤajeva, radi se uglavnom o sedentarnim osobama (osobama koje mahom sede). Broj gojaznih osoba iz dana u dan je sve veฤi, a koronarna oboljenja sve su ฤeลกฤi uzrok smrtnosti. Neลพeljene posledice mogu se umanjiti fiziฤkom aktivnลกฤu. Smanjeno kretanje (hipokinezija) ฤest je uzrok pojave mnogih hroniฤnih oboljenja.
Harvardska studija pokazuje da je za 41% smanjen rizik smrtnosti od hroniฤnih srฤanih oboljenja kod osoba koje su upraลพnjavale fiziฤku aktivnost veฤeg intenziteta u poreฤenju sa onima koje je nisu imale. Osobe koje se bave fiziฤkom aktivnoลกฤu ฤija je energetska vrednost 1.500 kcal nedeljno imaju za 28% manji rizik od opลกte smrtnosti.
Studija aerobik centra koja je obuhvatila oko 10.000 ispitanika pokazala je da ljudi koji su bili tokom ฤitavog perioda praฤenja u dobroj fiziฤkoj formi imaju za 67% manji rizik od opลกte smrtnosti, a za 78% manji rizik od smrtnosti nastale usled kardiovaskularnih oboljenja. Sliฤni rezultati dobijeni su i iz norveลกke studije aerobik centra.
Polovina populacije starije od 16 godina razume da je fiziฤka aktivnost korisna, ali veฤina njih ne zna taฤno koji su njeni efekti i ลกta je to „optimalna fiziฤka aktivnost“. Iako znaju da je fiziฤka aktivnost faktor zdravlja, oni ne znaju koliko ฤesto treba veลพbati, kakvog intenziteta treba da budu veลพbe i koje su to aktivnosti koje treba da upraลพnjavaju. Mali broj osoba zna da prati stanje svoje pripremljenosti – formu, kondiciju.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com