Biti u formi

Biti u formi ili kondiciji za razne ljude ima razliฤita znaฤenja. Za neke je odsustvo zamora u svakodnevnom ลพivotu dovoljno da smatraju da su u dobroj formi. Za nekoga je to sposobnost da se veลพba tri puta nedeljno, za nekoga da istrฤi polumaraton za manje od dva sata.

Saznanje o delotvornosti fiziฤke aktivnosti i naฤinima dostizanja „forme“ poslednjih godina su se znaฤajno promenila. Rezultati studija objavljenih ลกirom sveta pokazuju da je veliki deo svetske populacije nedovoljno aktivan (80%). U veฤ‡ini sluฤajeva, radi se uglavnom o sedentarnim osobama (osobama koje mahom sede). Broj gojaznih osoba iz dana u dan je sve veฤ‡i, a koronarna oboljenja sve su ฤeลกฤ‡i uzrok smrtnosti. Neลพeljene posledice mogu se umanjiti fiziฤkom aktivnลกฤ‡u. Smanjeno kretanje (hipokinezija) ฤest je uzrok pojave mnogih hroniฤnih oboljenja.

Harvardska studija pokazuje da je za 41% smanjen rizik smrtnosti od hroniฤnih srฤanih oboljenja kod osoba koje su upraลพnjavale fiziฤku aktivnost veฤ‡eg intenziteta u poreฤ‘enju sa onima koje je nisu imale. Osobe koje se bave fiziฤkom aktivnoลกฤ‡u ฤija je energetska vrednost 1.500 kcal nedeljno imaju za 28% manji rizik od opลกte smrtnosti.

Studija aerobik centra koja je obuhvatila oko 10.000 ispitanika pokazala je da ljudi koji su bili tokom ฤitavog perioda praฤ‡enja u dobroj fiziฤkoj formi imaju za 67% manji rizik od opลกte smrtnosti, a za 78% manji rizik od smrtnosti nastale usled kardiovaskularnih oboljenja. Sliฤni rezultati dobijeni su i iz norveลกke studije aerobik centra.

Polovina populacije starije od 16 godina razume da je fiziฤka aktivnost korisna, ali veฤ‡ina njih ne zna taฤno koji su njeni efekti i ลกta je to „optimalna fiziฤka aktivnost“. Iako znaju da je fiziฤka aktivnost faktor zdravlja, oni ne znaju koliko ฤesto treba veลพbati, kakvog intenziteta treba da budu veลพbe i koje su to aktivnosti koje treba da upraลพnjavaju. Mali broj osoba zna da prati stanje svoje pripremljenosti – formu, kondiciju.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com