Brojne studije naglaลกavaju zdravstvene dobrobiti stajanja u poreฤenju sa celim danom provedenim u sedeฤem poloลพaju. Meฤutim, koliko je stajanje bolje od sedenja i koliko dnevnog vremena treba sedeti, a koliko stajati?
Kancelarijski poslovi nisu dobri za zdravlje, ali i celodnevni rad na nogama stvara probleme. Stajanje pet sati i viลกe dnevno doprinosi znaฤajnom i dugotrajnom bolu u miลกiฤima, bolu u leฤima, kao i nastanku miลกiฤno-skeletnog poremeฤaja. To nije dobro za mnoge blagajnike i maloprodajne asistente, kao ni za prodavce, koji 1/3 svog radnog vremena provedu na nogama.
Marija Gabrijela Garsija, autor studije, navodi da dva sata stajanja na poslu ne predstavljaju problem, ali duลพi period moลพe dovesti do veฤih posledica, kao ลกto su grฤevi u nogama i bolovi u leฤima.
U svojoj studiji obuhvatila je 14 muลกkaraca i 12 ลพena, pri ฤemu je polovina bila starosti izmeฤu 50 i 65 godina, a svi su bili osloboฤeni velikog napora dan pre uฤeลกฤa u studiji. Prvog dana studije, svi su simulirali neke lake zadatke dok stoje za radnim stolom pet sati, pri ฤemu su imali pauzu za odmor od 5 minuta i jednu pauzu od pola sata za ruฤak. Praฤena je stabilnost drลพanja nogu i miลกiฤna snaga.
Rezultati studije pokazuju da su, bez obzira na uzrast i pol, svi uฤesnici podjednako osetili umor na kraju radnog dana, pri ฤemu su jaki znaci umora doลกli do izraลพaja tek pola sata po prestanku rada.
Nedostatak studije je u tome ลกto je kratkoroฤna i potrebno je duลพe istraลพivanje kako bi se pronaลกao naฤin da se pomogne radnicima sa dugoroฤnim stajanjem. Smatra se da redovno veลพbanje i istezanje moลพe da ublaลพi bol u miลกiฤima. Marija Garsija navodi i da naizmeniฤno sedenje i rad na nogama takoฤe mogu biti korisni.
Mnogi struฤnjaci smatraju da ฤestim prekidima i promenama pozicije moลพe pozitivno da se utiฤe na bolove u leฤima i miลกiฤima, ลกto znaฤi da na otprilike pola sata do jednog sata treba raditi rutinsku promenu posla, tj. premeลกtanje, na primer, na drugi deo posla (kopiranje papira, ureฤivanje radnog prostora). Na taj naฤin smenjuje se sedenje i stajanje, ลกto povoljno deluje na organizam.
I povremeno hodanje je bolje od stalnog stajanja ili sedenja, pa i to treba primenjivati.
Zakljuฤak
Zakljuฤak je da svako veลพbanje ima dokazane prednosti, ali je telu ipak potrebna konstantna aktivnost miลกiฤa, koju samo stajanje ne pruลพa.
Osobe koje stalno stoje treba da koriste vreme da malo sednu, proลกetaju ili povremeno istegnu miลกiฤe ruku, nogu i leฤa.
Meฤutim, stajanje na poslu nije opcija za sve ljude, jer neke osobe previลกe vremena provode sedeฤi (posao, kuฤa, kola, restoran…), tako da nauฤnici predlaลพu osobama koje stalno sede pravljenje malih izmena u ponaลกanju. Neki od predloga su stajanje dok priฤamo telefonom ili odlazak do kolege radi razgovora umesto slanja mejla i, naravno, uvek je bolje iฤi stepenicama nekoliko spratova nego liftom.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com