Joga je kombinacija viลกe veลพbi za disanje, fleksibilnost i snagu u cilju poboljลกanja fiziฤkog i mentalnog zdravlja.
Joga je siguran i efikasan naฤin za bolju kondiciju i ravnoteลพu, a prednost joge je u tome ลกto za svakog postoje razliฤite vrste, kako bi ljudi odabrali onu koju najviลกe odgovara njihovim zdravstvenim moguฤnostima.
Postoje razliฤite vrste joge koje odgovaraju razliฤitim starosnim grupama i nivoima mobilnosti. Reฤ joga moลพe se prevesti kao zajednica, sklad i ravnoteลพa. Veลพbanjem joge postiลพe se sklad izmeฤu uma i tela, kao i balansiranje izmeฤu snage i fleksibilnosti.
Pre poฤetka praktikovanja joge, treba razjasniti sa sobom koji se ciljevi ลพele postiฤi. Neki praktikuju jogu zbog linije i forme, drugi zbog meditativnih i duhovnih ciljeva, a neki za ฤistiji um i bolje psihiฤko stanje.
Svako ko praktikuje jogu moลพe razviti neki svoj stil, ฤesto i uฤitelji joge razvijaju neke svoje stilove kombinacijom razliฤitih tipova joge.
Navodimo najosnovnije stilove joge koji su godina prisutni i dostupni:
Ajengar joga – odliฤna je za poฤetnike jer je spora i usmerena na detalje drลพanja tela po principu ispravne geometrije u svakoj pozi
Aลกtanga joga – tradicionalni stil sa nizom visokoenergiฤnih poza i pokreta. Ideja je stvaranje topline tela, sagorevanje toksina, opuลกtanje miลกiฤa, opuลกtanje zglobova i uma. Serija od ลกest poza sa posebnom tehnikom disanja prepoznatljiva je tehnika aลกhtanga joge.
Joga snage – popularna meฤu sportistima, snaga joga fokusira se na razvoj snage gornjeg dela tela, kao i na fleksibilnost i ravnoteลพu celog tela. Snaga joga naziva se joลก i joga protoka i protok viniasa.
Bikram joga – omiljena za svakoga ko voli da se znoji. Nastala u Indiji poฤetkom sedamdesetih godina proลกlog veka, pretpostavlja niz od 26 poza istezanjanja i jaฤanja miลกiฤa u toploj prostoriji (iznad 37 stepeni) uz lakลกe oslobaฤanje toksina
Kundalini joga – u odnosu na ostale tipove joge ima viลกe duhovni i filozofski pristup. Joga sadrลพi i dozu seksepila jer je omiลกljena tako da probudi kundalnu energiju u kiฤmi, koja zatim pobuฤuje seksualnu energiju. Kundalini joga ukljuฤuje i meditaciju, tehnike disanja kroz nozdrve sa nizom poza.
Hata joga – ona predstavlja fiziฤku praksu joge. Idealna je za poฤetnike i za osobe koje ลพele fleksibilnost, opuลกtanje, svest i eventualno oporavak od neke povrede. Hata joga moลพe se serijom poza prilagoditi fiziฤkim potrebama, ciljevima i ograniฤenjima svakog pojedinca.
Drugi tipovi
Osim ovih navedenih osnovnih tipova joge, postoje i nekoliko drugih tipova joge koje svaka osoba prema svojim moguฤnostima moลพe praktikovati:
Jivamukti joga – stil koji je nastao 1984. godine – kombinuje pevanje, meditaciju, poze veลพbe i tradicionalnu filozofiju
Anusara joga – nastala u Americi i fokusirana na neลพan stil sa biomehaniฤkim pozama.
Kripalu joga – stil koji poฤinje laganim pokretima, a zatim napreduje kroz tri dublja nivoa svesti, uma i tela.
Ananda joga – ovo je jedinstveni stil odreฤenih mentalnih afirmacija za svaku pozu. Idealna je za povezivanje uma i tela i preporuฤuje se poฤetnicima.
ล ivananda joga โ nastala je 1936. godine, najpoznatija je po uฤenju joge u pet oblast (veลพba, ishrana, pravilno disanje, relaksacija i pozitivno razmiลกljanje). Karakteristika ove joge je da se radi u 12 poloลพaja.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com