Veoma ฤesto ne vodimo raฤuna o tome kada jedemo pa zbog toga imamo problema sa stomakom ili, dugoroฤno gledano, sa prekomernom teลพinom i sa zdravljem.
Kineska tradicionalna medicina ali i savremena medicina potvrฤuju da je veoma vaลพno u koje doba dana jedemo, koju koliฤinu hrane jedemo i koju vrstu hrane jedemo.
Naveลกฤemo neke odgovore na pitanja o tome kada i koliko treba jesti.
Kada ลพeludac maksimalno radi?
Ustanovljeno je da ลพeludac najviลกe radi ujutru izmeฤu 7 i 9 ฤasova. Tada bi trebalo jesti i dati ลพelucu hranu kako bi je on najbolje iskoristio. Zato se deลกava da ako malo ili kasno doruฤkujemo, veฤ oko 11 sati budemo gladni.
Kada ลพeludac najsporije radi?
Struฤnjaci tvrde da se ลพeludac odmara izmeฤu 19:00 i 21:00 i da tada ne treba jesti. Preporuฤuje se da veฤera bude oko 18 sati i da to bude manja porcija lake hrane. Ukoliko, iz objektivnih razloga, ne moลพemo da veฤeramo u 18 sati, onda to ne bi trebalo da bude posle 20 sati. Savet je da obrok bude manji i lakลกi ลกto se kasnije veฤera. U suprotnom, kada se uveฤe najedemo, to je za naลก stomak napor kao da nas je neko probudio usred noฤi da trฤimo.
Kada doruฤkovati?
Najoptimalnije vreme za doruฤak je ฤetrdesetak minuta posle ustajanja. Odmah posle ustajanja i naลกim organima treba vremena "da se probude i rasane". Organi za varenje poฤinju da rade i prvo ลกto rade je "detoksikacija". Kada oni to zavrลกe, onda je vreme za doruฤak, kako bismo im dali "gorivo". Ukoliko odloลพimo ili preskoฤimo doruฤak, ลพeludac teramo da radi "na prazno ili da jede sam sebe".
Da li treba jesti uvek u isto vreme?
Poลพeljno je da se svakoga dana jede u pribliลพno isto vreme, jer se organizam navikne na taj ritam i tada su ลพeludac i ostali organi za varenje spremni za hranu i pravilno je "obrade". Neredovna ishrana samo "zbunjuje" naลก probavni sistem, tako da on luฤi sokove u odreฤeno vreme, a mi ga optereฤujemo u neko drugo vreme.
Koliko hrane treba pojesti?
Koliฤina hrane je individualna, ali kada redovno jedemo, onda traba i da odredimo koliฤinu hrane (naravno, ne previลกe) koju ฤemo pojesti. Ukoliko jednom jedemo malo, a drugi put mnogo – samo ลกokiramo ลพeludac i teramo ga da nepravilno radi.
Koliko puta dnevno treba jesti?
Struฤnjaci preporuฤuju 4 do 5 manjih obroka dnevno. To podrazumeva tri veฤa obroka (doruฤak, ruฤak i veฤera) i dve uลพine (neka omanja porcija deserta ili neko voฤe).
ล ta raditi vikendom i praznikom?
Veฤina nas se ponaลกa pogreลกno, pa su nam porcije hrane kada su praznici ili vikend veoma obilne. Pozitivno je da se vikendom i praznikom porodica okupi za ruฤkom i da tu bude lepe hrane, ali nije zdravo niti "normalno" da se tada prejedemo i napijemo. Obiฤno su to ogromne koliฤine razliฤite hrane: predjela, salate, supe, ฤorbe, jela, meso (viลกe vrste i viลกe komada), vino ili pivo (u litrima po osobi), kolaฤi, kafa…
Vikendom treba da se spremi lepลกa i kvalitetnija hrana, ali ako radnim danima jedemo manje koliฤine, a za vikend se prejedemo, onda je to samo nezdravo optereฤivanje ฤitavog organizma. Takvim nepravilnim ponaลกanjem samo stvaramo uslove za preteranu gojaznost.
Dane vikenda i praznika treba iskoristiti za druลพenje, za manju koliฤinu zdrave niskokaloriฤne hrane, za ลกetnju i odmor.
Rezime
I ishrana je stvar organizacije i treba je dobro organizovati, jer je jedan od preduslova za zdrav i dug ลพivot.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com