Svaka ฤetvrta osoba pati od mentalnih ili neuroloลกkih poremeฤaja, smatraju struฤnjaci. Neki od tih poremeฤaja su dobro poznati, a drugi su toliko retki i posebni da je ฤak i profesionalcima teลกko da ih identifikuju.
Demencija, poremeฤaji koji nastaju usled telesnih bolesti ili usled organske povrede mozga ili bolesti mozga, poremeฤaji koji nastaju usled zloupotrebe alkohola ili psihoaktivnih supstanci, poremeฤaji ishrane, poremeฤaji spavanja, poremeฤaji libida i psihoseksualne disfunkcije, poremeฤaji liฤnosti, mentalna zaostalost samo su neki od mentalnih poremeฤaja.
Osim toga, postoji 6 znakova mentalnih poremeฤaja koje svi smatraju normalnim, a mnogi ih ispoljavaju.
1. Ne moลพete da mokrite kad ima nekog u blizini
Ako ne moลพete da mokrite kada ispred toaleta ฤujete glasove ili je neko sa vama u kupatilu, svakako niste jedini, ali verovatno ne znate da ovo stanje ima svoje ime u medicini – pareza. Predstavlja praktiฤno strah od mokrenja i „paralizu“ beลกike u prisustvu drugih ljudi. Sedam odsto svetske populacije iskusilo je ovo makar jednom, a u ekstremnim sluฤajevima, ljudi uopลกte ne mogu da mokre nigde osim kod svoje kuฤe i to kada su sami. Ovakve krajnosti najฤeลกฤe zavrลกe neophodnim ugraฤivanjem katetra.
2. Grickanje noktiju
Onikofagija je jedan od najฤeลกฤih mentalnih poremeฤaja koji se manifestuje opsesivnim grickanjem noktiju. Oko 45 odsto osoba uzrasta od 10 do 18 godina pati od onikofagije, a preteลพno su u pitanju ลพenske osobe. Ovaj poremeฤaj u najveฤem broju sluฤajeva ne prolazi sa adolescencijom. Dokaz za to su i Britni Spirs, Dลพeki Kenedi, Eva Mendez… U najteลพim sluฤajevima, zanoktice i zubi mogu nepopravljivo da se uniลกte, a ne zaboravimo i bakterije koje se zadrลพavaju na noktima i na ovaj naฤin unose u telo.
3. Snaลพni izlivi emocija
Zamislite situaciju: ล ef vas kritikuje zbog ozbiljne greลกke, a vi oseฤate da ฤete svakog ฤasa prasnuti u smeh. Smirujete sebe, pokuลกavate da sakrijete smeh iza izraza „krivca koji se kaje“, ali na kraju se na licu ipak javlja osmeh. Za njim ide glasniji, a zatim histeriฤni smeh koji ne moลพete da kontroliลกete. U pitanju je sindrom snaลพnog izliva emocija, poznat i kao pseudobulbarski uticaj.
U ovakvoj situaciji osoba na stres odgovara potpuno suprotnom reakcijom nego ลกto je logiฤno, poput smejanja u tuลพnim ili ozbiljnim situacijama. Ako se osoba veselo smeje tuฤim neuspesima, u pitanju je katagelasticizam. U medicini se on opisuje kao poremeฤaj kod kojeg osoba oseฤa uลพitak dok ismeva druge.
4. Nemoguฤnost prepoznavanja ili oseฤanja neke emocije
Sigurno ste ฤesto sluลกali kako od prijateljica kako njihov partner nije dovoljno iskren, kako nikad ne priฤa o svojim iskustvima ili je potpuno „nedostupan“ i ฤini se kako ga nije briga kako se ona oseฤa. U dve treฤine ovih situacija u pitanju je zapravo fenomen pod nazivom aleksitimija!
Reฤ je o nesposobnosti ฤoveka da prepozna i reฤima izrazi svoje emocionalno stanje. Svako od nas ima odreฤeni stepen aleksitimije, ali u teลกkim sluฤajevima ovo stanje moลพe potpuno da uniลกti ลพivot ฤoveku. ฤeลกฤa je kod muลกkaraca, a od teลกkog stepena aleksitimije pati 8-10 odsto populacije.
5. Intolerancija na zvukove
Svakoga od nas neki zvuk iritira – zvuk pisanja krede po tabli, zvuk turpijanja noktiju, mljackanje… Da li je to normalno ili ne, zavisi od vrste zvuka i jaฤine uticaja na vaลก ลพivot.
Mentalni poremeฤaj mizofonija je stanje kod kojeg normalni zvukovi izazivaju iritaciju. Na primer, zvukovi hrane dok neko jede, diลกe, kaลกlje… Za ljude koji pate od mizofonije, dovoljan je samo jedan takav zvuk, da ih izbaci iz takta. U ekstremnim sluฤajevima, ljudi se toliko iznerviraju da su u stanju da gaฤaju ili udare nekoga ko proizvodi navedene zvuke.
6. Opozicioni poremeฤaj neposluลกnosti
Ljudi koji pate od ovog poremeฤaja uvek su neprijateljski nastrojeni prema nekome ili neฤemu i stalno podrivaju autoritete na vrlo glasan i neprijatan naฤin. Drugi ih video kao tvrdoglave svaฤalice, ali medicina kaลพe da ovakvo ponaลกanje dolazi od iskustva sa vrlo neprijatnim autoritetom. Opozicioni poremeฤaj neposluลกnosti zapravo je veoma ฤest kod odraslih, ali pogaฤa i oko 20 odsto dece. U pitanju nije ruลพno ponaลกanje s vremena na vreme, veฤ konstantno stanje koje traje bar ลกest meseci. Ako se ne leฤi, situacija se vremenom drastiฤno pogorลกava.
(Stil, Milka ฤukiฤ)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com