Infarkt ili srฤani udar meฤu vodeฤim je uzroฤnicima smrti u svetu.
Nova studija iz SAD pokazuje da muลกkarci znatno ฤeลกฤe doลพivljavaju srฤani udar (infarkt) nego ลพene: jedan od 9 muลกkaraca ฤe doลพiveti infarkt pre 70. godine svog ลพivota u poreฤenju sa jednom od 30 ลพena.
U ลพivotnoj dobi od 45 godina, muลกki pol je u riziku od infarkta sa smrtnim ishodom oko 11%, dok je kod ลพenskog pola rizik 3%.
Istraลพivanje navodi da se smrtni ishod u oba navedena ลพivotna doba deลกava prerano i iznenada, ลกto moลพe razarajuฤe uticati na porodicu. Oko 450.000 Amerikanaca svake godine umre od infarkta, a veฤina njih nikada nije imala problema sa srcem.
Kao glavni faktori rizika za infarkt navode se veฤ poznati faktori poput cigareta, visokog krvnog pritiska, visokog nivoa holesterola i dijabetesa. Ne treba zanemaritii ni druge faktore koji optereฤuju naลกe krvne sudove i srce: stres, gojaznost, nepravilna ishrana i nedovoljno fiziฤkih aktivnosti.
Savet istraลพivaฤa je da oba pola, a naroฤito muลกki, u pedesetim godinama urade EKG, (elektrokardiogram) koji moลพe otkriti eventualne srฤane probleme.
Istraลพivanje se osvrnulo i na dugotrajnu studiju iz 1948. godine u kojoj je uฤestvovalo viลกe od 5200 muลกkaraca i ลพena starosti od 28 do 62 godine. Ta se studija bavila uticajem 4 navedena glavna faktora za srฤane probleme. Nijedan uฤesnik nije imao probleme sa srcem na poฤetku studije, a veฤina uฤesnika bila je bele rase, pa rezultati nisu bili merodavni za druge rase.
Posle 10 godina praฤenja, 375 uฤesnika je umrlo od srฤanog udara. Tada je, prema podacima, rizik bio ฤak 12% kod osoba sa dva ili viลกe faktora rizika, a kao vodeฤi faktor i za muลกkarce i za ลพene navodio se visok krvni pritisak.
Meฤutim, tokom godina broj osoba sa srฤanim problemima je opao jer je sve viลกe osoba kontrolisalo krvni pritisak, holesterol, ลกeฤer u krvi i smanjivalo i ostavljalo cigarete. Tokom narednih 30 godina, broj osoba sa srฤanim problemima se prepolovio.
Istraลพivanje navodi da mnoge osobe meลกaju pojmove srฤanih problema i srฤanog udara (infarkta). Srฤani problemi su blaลพi i dugotrajniji, a srฤani udar – iznenadan i jak.
Istraลพivaฤi su objavili i podatak da ลพene imaju manje ลกanse za leฤenje od infarkta u odnosu na muลกkarce, i to 25% manje za angiografiju i ฤak 29% za angioplastiku (otvaranje blokirane arterije).
Na kraju istraลพivanja navodi se da bez obzira na poboljลกanja u leฤenju pacijenata od srฤanog udara tokom poslednjih decenija, postoji prostor za unapreฤenje, posebno kod ลพena.
Srฤani udar i dalje ostaje veliki faktor za smrtnost svuda u svetu. ล anse za oporavak su iz godine u godinu sve veฤe, ali se svi slaลพu da je to joลก uvek nedovoljno i da se monogo viลกe moลพe uฤiniti na preventivi.
Ono ลกto mi sami moลพemo doprineti u borbi protiv velikog broja srฤanih udara jeste da vodimo raฤuna o naฤinu i kvalitetu ลพivota, ฤime moลพemo smanjiti rizike, a redovnim lekarskim pregledima moลพemo na vreme uoฤiti potencijalne opasnosti po naลกe srce, zdravlje i naลก ลพivot.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com