Srbija je u samom evropskom vrhu po potroลกnji antibiotika u medicini i leฤenju ljudi, ลกto jeste veliki problem ali mnogo veฤi, kojeg nismo ni svesni, jeste unoลกenje tog leka putem hrane, jer se oni mogu naฤi u mesu, mleku, medu.
Bivลกi naฤelnik veterinarske inspekcije Miroslav Stojลกiฤ kaลพe da najveฤi problem predstavlja upotreba antibiotika u stoฤnoj hrani, a oni se stavljaju u hranu da bi stoka bolje napredovala i da se ลพivotinje ne razboljevaju.
Nekada su antibiotici, podseฤa on, mogli da se koriste samo u leฤenju ลพivotinja, nakon toga zna se period karence kada meso ili mleko leฤene ลพivotinje ne sme da se koristi. Danas je situacija potpuno drugaฤija.
„Sada da im bude lakลกe i sigurnije oni male doze antibiotika stavljaju u stoฤnu hranu i ti antibiotici se deponuju u mesu i bakterije postaju otporne na njih. Potroลกaฤi koji unose takvo meso, unose i antibiotike“, pojaลกnjava on.
Stojลกiฤ naglaลกava da nas to moลพe dovesti u situaciju da antibiotici ne deluju kod banalnih infekcija, te da danas imamo mnogo primera da ljudi umiru od sepse.
„Deลกava se da kravama koje imaju upalu vimena daju antibiotike, ne poลกtuje se karenca veฤ se mleko stavlja u promet te kod potroลกaฤa koji su alergiฤni na antibiotike moลพe doฤi do smrti“, pojaลกnjava on.
Sistem kontrole, nastavlja on, mora biti bolji, te se ne moลพe ostaviti sve savesti farmera i velikih proizvoฤaฤa mesa, mleka koji rade po HAฤP sistemu.
Takoฤe, uvoz jaja, piletine, svinjetinu, govedine, kako kaลพe, mora biti strogo kontrolisan i da nije dovoljno da je izvoznik iz EU i ima uveden HAฤP. Opasno je, nastavlja on, i ลกto nije ureฤeno kako i gde zakopati uginulu stoku, pa se deลกava da farmeri to ฤine na farmama, te tokom raspadanja sve ide u podzemne vode koje mnogi na farmama koriste.
Iz Uprave za veterinu kaลพu da su zloupotrebe antibiotika moguฤe kod uzgajivaฤa stoke, ali povrtara koji gaje povrฤe, te da koriลกtenje takve hrane moลพe dovesti do antimikrobne rezistencije na antibiotike kod ljudi.
Kaลพu da sprovodeฤi propise iz Zakona o bezbednosti hrane, Zakona o veterinarstvu i Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima u kontinuitetu prate promet i primenu lekova kod ลพivotinja.
„Tim aktivnostima se preventivno deluje i kotroliลกe sistem bezbednosti hrane koja se stavlja na trลพiลกte“, naglaลกavaju u Upravi.
Na nedavno odrลพanoj konferenciji u Amsterdamu na kojoj su se okupili ministri zdravlja i poljoprivrede ukazano je da svake godine u Evropi oko 25.000 ljudi umre zbog bakterijskih infekcija, jer su bakterije postale otporne na antibiotike. Sa konferencije je poruฤeno da je neophodan jedinstven stav u reลกavanju problema koji povezuje zdravlje ljudi, ลพivotinja i ลพivotne sredine.
Ministarstvo zdravlja Srbije je pre dve godine pokrenulo kampanju za racionalnu upotrebu antibiotika i najavilo izradu Strategije i akcionih planova o anti mikrobnoj rezistenciji (AMR).
ฤlan Posebne radne grupe za racionalnu upotrebu antibiotika profesor Vesela Radonjiฤ kaลพe da ukoliko se neลกto ne promeni, procene su da ฤe u svetu 2050. godine biti 10 miliona smrtnih sluฤajeva samo zbog otpornosti bakterija na antibiotike.
Ona je apelovala na pacijente da budu odgovorni, da antibiotike koje im propiลกe lekar piju dovoljno dugo, da ne prekidaju terapiju, da piju u dovoljnoj dozi i da ih ne koriste na svoju ruku.
„Neracionalnom upotrebom antibiotika se smatra ako ga neko koristi bez preporuke lekara, ako ga lekar propisuje kada nije indikovana njegova upotreba“, naglasila je ona i dodala da osim pacijenata i lekara vaลพno je i da farmaceuti ne izdaju antibiotike bez lekarskog recepta.
Veฤ sada, kako kaลพe, postoji opasnost da se razvije otpornost bakterija i na lekove poslednje linije, koji se ฤuvaju kao rezerva za teลกke infekcije.
„Postoji opasnost da tu poslednju liniju za leฤenje ozbiljnih infekcija moลพemo da ugrozimo. To je alarmantno upozorenje na koje upozorava svetska javnost“, zakljuฤila je Radonjiฤ.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com