Antibiotike unosimo i kad toga nismo svesni

Srbija je u samom evropskom vrhu po potroลกnji antibiotika u medicini i leฤenju ljudi, ลกto jeste veliki problem ali mnogo veฤ‡i, kojeg nismo ni svesni, jeste unoลกenje tog leka putem hrane, jer se oni mogu naฤ‡i u mesu, mleku, medu.

Bivลกi naฤelnik veterinarske inspekcije Miroslav Stojลกiฤ‡ kaลพe da najveฤ‡i problem predstavlja upotreba antibiotika u stoฤnoj hrani, a oni se stavljaju u hranu da bi stoka bolje napredovala i da se ลพivotinje ne razboljevaju.

Nekada su antibiotici, podseฤ‡a on, mogli da se koriste samo u leฤenju ลพivotinja, nakon toga zna se period karence kada meso ili mleko leฤene ลพivotinje ne sme da se koristi. Danas je situacija potpuno drugaฤija.

„Sada da im bude lakลกe i sigurnije oni male doze antibiotika stavljaju u stoฤnu hranu i ti antibiotici se deponuju u mesu i bakterije postaju otporne na njih. Potroลกaฤi koji unose takvo meso, unose i antibiotike“, pojaลกnjava on.

Stojลกiฤ‡ naglaลกava da nas to moลพe dovesti u situaciju da antibiotici ne deluju kod banalnih infekcija, te da danas imamo mnogo primera da ljudi umiru od sepse.

„Deลกava se da kravama koje imaju upalu vimena daju antibiotike, ne poลกtuje se karenca veฤ‡ se mleko stavlja u promet te kod potroลกaฤa koji su alergiฤni na antibiotike moลพe doฤ‡i do smrti“, pojaลกnjava on.

Sistem kontrole, nastavlja on, mora biti bolji, te se ne moลพe ostaviti sve savesti farmera i velikih proizvoฤ‘aฤa mesa, mleka koji rade po HAฤŒP sistemu.

Takoฤ‘e, uvoz jaja, piletine, svinjetinu, govedine, kako kaลพe, mora biti strogo kontrolisan i da nije dovoljno da je izvoznik iz EU i ima uveden HAฤŒP. Opasno je, nastavlja on, i ลกto nije ureฤ‘eno kako i gde zakopati uginulu stoku, pa se deลกava da farmeri to ฤine na farmama, te tokom raspadanja sve ide u podzemne vode koje mnogi na farmama koriste.

Iz Uprave za veterinu kaลพu da su zloupotrebe antibiotika moguฤ‡e kod uzgajivaฤa stoke, ali povrtara koji gaje povrฤ‡e, te da koriลกtenje takve hrane moลพe dovesti do antimikrobne rezistencije na antibiotike kod ljudi.

Kaลพu da sprovodeฤ‡i propise iz Zakona o bezbednosti hrane, Zakona o veterinarstvu i Zakona o lekovima i medicinskim sredstvima u kontinuitetu prate promet i primenu lekova kod ลพivotinja.

„Tim aktivnostima se preventivno deluje i kotroliลกe sistem bezbednosti hrane koja se stavlja na trลพiลกte“, naglaลกavaju u Upravi.

Na nedavno odrลพanoj konferenciji u Amsterdamu na kojoj su se okupili ministri zdravlja i poljoprivrede ukazano je da svake godine u Evropi oko 25.000 ljudi umre zbog bakterijskih infekcija, jer su bakterije postale otporne na antibiotike. Sa konferencije je poruฤeno da je neophodan jedinstven stav u reลกavanju problema koji povezuje zdravlje ljudi, ลพivotinja i ลพivotne sredine.

Ministarstvo zdravlja Srbije je pre dve godine pokrenulo kampanju za racionalnu upotrebu antibiotika i najavilo izradu Strategije i akcionih planova o anti mikrobnoj rezistenciji (AMR).

ฤŒlan Posebne radne grupe za racionalnu upotrebu antibiotika profesor Vesela Radonjiฤ‡ kaลพe da ukoliko se neลกto ne promeni, procene su da ฤ‡e u svetu 2050. godine biti 10 miliona smrtnih sluฤajeva samo zbog otpornosti bakterija na antibiotike.

Ona je apelovala na pacijente da budu odgovorni, da antibiotike koje im propiลกe lekar piju dovoljno dugo, da ne prekidaju terapiju, da piju u dovoljnoj dozi i da ih ne koriste na svoju ruku.

„Neracionalnom upotrebom antibiotika se smatra ako ga neko koristi bez preporuke lekara, ako ga lekar propisuje kada nije indikovana njegova upotreba“, naglasila je ona i dodala da osim pacijenata i lekara vaลพno je i da farmaceuti ne izdaju antibiotike bez lekarskog recepta.

Veฤ‡ sada, kako kaลพe, postoji opasnost da se razvije otpornost bakterija i na lekove poslednje linije, koji se ฤuvaju kao rezerva za teลกke infekcije.

„Postoji opasnost da tu poslednju liniju za leฤenje ozbiljnih infekcija moลพemo da ugrozimo. To je alarmantno upozorenje na koje upozorava svetska javnost“, zakljuฤila je Radonjiฤ‡.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com