Najฤeลกฤe koriลกฤeni lekovi protiv bolova iz grupe nesteroidnih antiinflamatornih lekova kao ลกto su: naproksen, ibuprofen (brufen) i drugi – mogu da poveฤaju rizik od srฤanog udara, ฤak i u prvoj nedelji koriลกฤenja.
Koriลกฤenje ovih lekova, prema jednom novim istraลพivanju, poveฤava rizik od infarkta za oko 1 posto godiลกnje.
Miลกel Bal, epidemiolog sa Univerziteta u Montrealu, upozorava da je upotreba nestroidnih antiinflamatornih lekova protiv bolova veoma rasprostranjena, tako da je i mali procenat poveฤanja rizika od srฤanog udara veoma vaลพan.
Poveฤani rizik od srฤanog udara povezan sa nesteroidnim antiinflamatornim lekovima uoฤen je kada se uzimala bilo koja doza tokom nedelju dana do viลกe od mesec dana. Kako se poveฤavala doza kod ispitanika, poveฤavao se i rizik.
Pomenuti lekovi protiv bolova dosta se koriste u zapadnim zemljama, ali i kod nas za leฤenje: upala, artritisa, menstrualnih bolova, groznice, gripa, bolova u leฤima ili glavobolje.
Iako zakljuฤci ne mogu otkriti uzroke i posledice, ova studija je bila najobimnija te vrste, a bila je zasnovana na stvarnim zapaลพanjima.
Da bi se smanjili rizici od srฤanih problema, lekari predlaลพu da se protiv bolova, visoke temerature i upala ne koriste uvek i samo nesteroidni antiinflamatorni lekovi veฤ da se uzimaju u obzir sve dostupne alternativne metode.
Struฤnjaci preporuฤuju da se koriste najniลพe doze lekova protiv bolova kada je god to moguฤe, a da se preฤe na jaฤe doze ako je to nuลพno.
Brojne studije su pokazale da niske doze aspirina povoljno deluju na srce, a ฤesto su i dovoljne protiv bolova ili upala.
Istraลพivanje
Istraลพivaฤi su analizirali ฤetiri prethodno objavljene studije u koje je bilo ukljuฤeno oko 447.000 uฤesnika, a od njih je viลกe od 61.400 ljudi imalo srฤani napad.
U ovom tipu studija, pod nazivom meta-analiza, istraลพivaฤi pokuลกavaju da pronaฤu zajedniฤke trendove u razliฤitim studijama.
Istraลพivaฤi su prouฤavali da li su ispitanici koristili lekove na bazi ibuprofena, naproksena, diklofenaka, celecokiba ili rofekoksiba (rofekoksib je pre desetak godina povuฤen sa trลพiลกta zbog poveฤanog rizika od srฤanog udara).
Rizik od srฤanog udara povezan je sa nesteroidnim antiinflamatornim lekovim u najveฤim dozama u toku prvog meseca koriลกฤenja.
Istraลพivaฤi su otkrili da su dnevne doze preko 1.200 miligrama ibuprofena i preko 750 mg naproksena posebno ลกtetne prvih 30 dana upotrebe.
Sa upotrebom ovih lekova viลกe od mesec dana, ovaj poveฤani rizik nije se dodatno poveฤavao, ali nisu prouฤavani ponovni srฤani napadi.
Uopลกteno, osobe sa srฤanim bolestima ili srฤanim faktorima rizika imaju veฤu verovatnoฤu za srฤani udar ako koriste lekove protiv bolova nego bolesnici bez ovih faktora rizika.
Pacijenti koji imaju srฤane probleme treba da se posavetuju sa svojim lekarom koje lekove protiv bolova smeju da koriste. Osobe koje uzimaju ove lekove za hroniฤne bolesti treba sa svojim lekarom da razmotre da li korist od poveฤanja doze za olakลกanje prevazilaze moguฤ poveฤan rizik od srฤanog udara.
Upozorenja
Na osnovu ovog istraลพivanja i drugih saznanja, specijalisti za srce iz Kaliforniji sloลพili su se u zakljuฤku da pacijenti ne bi trebalo da koriste lekove protiv bolova olako i bez razmiลกljanja.
โRazne studije i podaci pokazali su da upotreba nesteroidnih antiinflamatornih lekova moลพe poveฤati rizik od srฤanog udara i drugih vrsta kardiovaskularnih problema“ – upozorio je dr Greg Fonarov, profesor kardiologije na Univerzitetu u Los Anฤelesu.
Apsolutni rizik od upotrebe lekova protiv bolova veoma je mali, ali svi koji koriste ove lekove treba paลพljivo da izvagaju prednosti i rizike pre upotrebe.
Izveลกtaj je nedavno objavljen u ฤasopisu „British Medical Journal“.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com