ล ta su male boginje?
Morbile su u naลกim krajevima poznate kao male boginje ili ospice. To je jedna od najzaraznijih virusnih bolesti i spada u osipne groznice. Najฤeลกฤe pogaฤa decu i mlade osobe.
Kako se manifestuju male boginje?
Od dana kada osoba „uhvati“ virus do pojave prvih simptoma (obiฤno je to visoka temperatura) proฤe desetak dana.
Simptomi su, pored visoke temperature: malaksalost, crvenilo oฤiju, curenje iz nosa, kijanje i kaลกalj. Crvene ospice (taฤkice) javljaju se nekoliko dana nakon prvih simptoma, prvo na licu, a zatim se ลกire celim telom. Temperatura moลพe dostiฤi 40,5 stepeni C. Ospice prolaze obiฤno posle 4โ6 dana i najฤeลกฤe ih prati blago perutanje koลพe i svrab, pa ih pacijenti (najฤeลกฤe deca) mogu iritirati ili napraviti ogrebotine.
U sluฤaju da primetite simptome, obavezno se javite lekaru.
Osobe koje su preleลพale male boginje stiฤu imunitet i zaลกtiฤene su do kraja ลพivota.
Komplikacije
Veฤe komplikacije moguฤe su kod mlaฤih od 5 godina i starijih od 20 godina. Teลกka kliniฤka slika javlja se kod nedovoljno uhranjene dece, sa nedostatkom vitamina, ili kod osoba kojima je imuni sistem oslabljen nekom drugom boleลกฤu.
Male boginje dodatno doprinose padu imuniteta pacijenata, ลกto moลพe potrajeti nekoliko nedelja i razlog je poveฤane osetljivosti na druge infekcije Komplikacije se javljaju u oko 30% sluฤajeva: infekcije srednjeg uha, prolivi dehidratacija, zapaljenje pluฤa, pa ฤak i slepilo, zapaljenje mozga i panencefalitis (progresivno, najฤeลกฤe smrtonosno, oลกteฤenje mozga). Moguฤ je i smrtni ishod ako su komplikacije velike, a leฤenje i tretmani neblagoremeni i neadekvatni. U epidemijama, do smrtnih ishoda najฤeลกฤe dolazi kod mlaฤe neuhranjene dece.
Riziฤne grupe
Nevakcinisana deca su najveฤem riziku od infekcije i komplikacija, kao i svaka osoba bez imuniteta.
Nepotpuno vakcinisane osobe (bez revakcinacije) i osobe koje nisu vakcinisane i nisu preleลพale male boginje – takoฤe lako obolevaju.
Leฤenje
Teลกke komplikacije bolesti izbegavaju se dobrom ishranom, nadoknadom teฤnosti i adekvatnim tretmanom hidratacije rastvorima sa elektrolitima, koji se gube prolivom i povraฤanjem.
Antibiotici su korisni u sluฤaju infekcije oka, uha i zapaljenja pluฤa.
Poslednjih godina je broj obolelih, zahvaljujuฤi vakcimana, drastiฤno smanjen, naroฤito u razvijenim zemljama, ali u zemljama u razvoju joลก uvek ima dosta obolelih.
Za leฤenje obolele dece u zemljama u razvoju koriste se dve doze vitamina A u toku 24 sata. Vitamin A je dobra prevencija za oลกteฤenja oka i slepilo, a smanjuje i broj moguฤih smrtnih sluฤajeva za ฤak za 50%.
Prenoลกenje bolesti
Virus se prenosi putem kapljica kroz vazduh: kaลกljanjem, kijanjem ili u direktnom kontaktu sa sekretom iz nosa ili ลพdrela inficiranih osoba.
Vrus je aktivan u vazduhu ili sekretu (predmetima) oko dva sata.
Obolele osobe najzaraznije su od 2 dana pre pojave ospica i 4 dana posle.
Sezone malih boginja
Sezonski, male boginje se najviลกe ลกire (epidemije) tokom perioda zima-proleฤe, kada rasprostiranju doprinose grip, prehlada, kaลกalj i kijavica.
ฤovek je jedini prirodni rezervoar virusa.
Vakcina i imunitet
Redovna imunizacija (vakcinacija) dece u kombinaciji sa masovnim kampanjama imunizacije redukuje obolevanje i smrtne ishode i jedna je od kljuฤnih strategija za odstranjivanje ove bolesti.
Primenom vakcine (MMR) ostvaruje se zaลกtitni nivo antitela 95% kod dece koja su vakcinisana sa navrลกenih 12 meseci, pa ฤak i 98% kod dece vakcinisane sa 15 meseci starosti.
Struฤne studije pokazuju da se kod 99% osoba koje su primile 2 doze vakcine u uzrastu nakon navrลกenih 12 meseci razvio adekvatan imunoloลกki odgovor.
Vakcine indukuju dugotrajan, a moลพda i doลพivotni imunitet.
Razlozi za vakcinu
Od 1980. godine, na svetskom nivou otpoฤela je masovna imunizacija protiv malih boginja, tako da je sa poveฤanjem vakcinisanih osoba, broj obolelih poฤeo drastiฤno da pada:
- godine 1980. u svetu je bilo oko 4.200.000 obolelih, a 2005. godine oko 580.000 obolelih
- u Americi je 1958. godine bilo skoro 800.000 obolelih, a 2007. godine samo oko 60
- u Nemaฤkoj je 2001. bilo oko 6.000 obolelih, a 2009. samo 574
- u Srbiji je ranije bilo i preko 5.000 obolelih godiลกnje da bi se poslednjih godina taj broj smanjio do desetak godiลกnje, s tim ลกto su se 2010. i 2014. javljale epidemije sa oko 100-200 obolelih
- u zapadnim emljama, kao i u naลกoj, povremeno se, na dve do pet godina, javlja epidemija, uglavnom kao posledica fluktuacije stanovniลกtva ili nevakcinacije
- u svetu i kod nas ponovo su akcije (kampanje) da se sva deca obavezno vakciniลกu i revakciniลกu kako bi se izbegle epidemije i komplikacije usled malih boginja
Podseฤanje
Preporuka instituta โBatutโ:
Vakcinacija i revakcinacija MMR vakcinom u Srbiji regulisana je โPravilnikom o imunizaciji i naฤinu zaลกtite lekovimaโ.
Vakcinaciniลกu se deca od navrลกenih 12 meseci ลพivota i revakciniลกu prethodno vakcinisane dece do navrลกenih 7 godina starosti.
Svu decu od navrลกenih 12 meseci ลพivota do navrลกenih 14 godina ลพivota koja nisu vakcinisana treba vakcinisati, odnosno revakcinisati.
Minimalni razmak izmeฤu dve doze vakcine moลพe biti 4 nedelje.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com