Male boginje – odgovori

ล ta su male boginje?

Morbile su u naลกim krajevima poznate kao male boginje ili ospice. To je jedna od najzaraznijih virusnih bolesti i spada u osipne groznice. Najฤeลกฤ‡e pogaฤ‘a decu i mlade osobe.

Kako se manifestuju male boginje?

Od dana kada osoba „uhvati“ virus do pojave prvih simptoma (obiฤno je to visoka temperatura) proฤ‘e desetak dana.

Simptomi su, pored visoke temperature: malaksalost, crvenilo oฤiju, curenje iz nosa, kijanje i kaลกalj. Crvene ospice (taฤkice) javljaju se nekoliko dana nakon prvih simptoma, prvo na licu, a zatim se ลกire celim telom. Temperatura moลพe dostiฤ‡i 40,5 stepeni C. Ospice prolaze obiฤno posle 4โ€“6 dana i najฤeลกฤ‡e ih prati blago perutanje koลพe i svrab, pa ih pacijenti (najฤeลกฤ‡e deca) mogu iritirati ili napraviti ogrebotine.

U sluฤaju da primetite simptome, obavezno se javite lekaru.

Osobe koje su preleลพale male boginje stiฤu imunitet i zaลกtiฤ‡ene su do kraja ลพivota.

Komplikacije

Veฤ‡e komplikacije moguฤ‡e su kod mlaฤ‘ih od 5 godina i starijih od 20 godina. Teลกka kliniฤka slika javlja se kod nedovoljno uhranjene dece, sa nedostatkom vitamina, ili kod osoba kojima je imuni sistem oslabljen nekom drugom boleลกฤ‡u.

Male boginje dodatno doprinose padu imuniteta pacijenata, ลกto moลพe potrajeti nekoliko nedelja i razlog je poveฤ‡ane osetljivosti na druge infekcije Komplikacije se javljaju u oko 30% sluฤajeva: infekcije srednjeg uha, prolivi dehidratacija, zapaljenje pluฤ‡a, pa ฤak i slepilo, zapaljenje mozga i panencefalitis (progresivno, najฤeลกฤ‡e smrtonosno, oลกteฤ‡enje mozga). Moguฤ‡ je i smrtni ishod ako su komplikacije velike, a leฤenje i tretmani neblagoremeni i neadekvatni. U epidemijama, do smrtnih ishoda najฤeลกฤ‡e dolazi kod mlaฤ‘e neuhranjene dece.

Riziฤne grupe

Nevakcinisana deca su najveฤ‡em riziku od infekcije i komplikacija, kao i svaka osoba bez imuniteta.

Nepotpuno vakcinisane osobe (bez revakcinacije) i osobe koje nisu vakcinisane i nisu preleลพale male boginje – takoฤ‘e lako obolevaju.

Leฤenje

Teลกke komplikacije bolesti izbegavaju se dobrom ishranom, nadoknadom teฤnosti i adekvatnim tretmanom hidratacije rastvorima sa elektrolitima, koji se gube prolivom i povraฤ‡anjem.

Antibiotici su korisni u sluฤaju infekcije oka, uha i zapaljenja pluฤ‡a.

Poslednjih godina je broj obolelih, zahvaljujuฤ‡i vakcimana, drastiฤno smanjen, naroฤito u razvijenim zemljama, ali u zemljama u razvoju joลก uvek ima dosta obolelih.

Za leฤenje obolele dece u zemljama u razvoju koriste se dve doze vitamina A u toku 24 sata. Vitamin A je dobra prevencija za oลกteฤ‡enja oka i slepilo, a smanjuje i broj moguฤ‡ih smrtnih sluฤajeva za ฤak za 50%.

Prenoลกenje bolesti

Virus se prenosi putem kapljica kroz vazduh: kaลกljanjem, kijanjem ili u direktnom kontaktu sa sekretom iz nosa ili ลพdrela inficiranih osoba.

Vrus je aktivan u vazduhu ili sekretu (predmetima) oko dva sata.

Obolele osobe najzaraznije su od 2 dana pre pojave ospica i 4 dana posle.

Sezone malih boginja

Sezonski, male boginje se najviลกe ลกire (epidemije) tokom perioda zima-proleฤ‡e, kada rasprostiranju doprinose grip, prehlada, kaลกalj i kijavica.

ฤŒovek je jedini prirodni rezervoar virusa.

Vakcina i imunitet

Redovna imunizacija (vakcinacija) dece u kombinaciji sa masovnim kampanjama imunizacije redukuje obolevanje i smrtne ishode i jedna je od kljuฤnih strategija za odstranjivanje ove bolesti.

Primenom vakcine (MMR) ostvaruje se zaลกtitni nivo antitela 95% kod dece koja su vakcinisana sa navrลกenih 12 meseci, pa ฤak i 98% kod dece vakcinisane sa 15 meseci starosti.

Struฤne studije pokazuju da se kod 99% osoba koje su primile 2 doze vakcine u uzrastu nakon navrลกenih 12 meseci razvio adekvatan imunoloลกki odgovor.

Vakcine indukuju dugotrajan, a moลพda i doลพivotni imunitet.

Razlozi za vakcinu

Od 1980. godine, na svetskom nivou otpoฤela je masovna imunizacija protiv malih boginja, tako da je sa poveฤ‡anjem vakcinisanih osoba, broj obolelih poฤeo drastiฤno da pada:

  • godine 1980. u svetu je bilo oko 4.200.000 obolelih, a 2005. godine oko 580.000 obolelih
  • u Americi je 1958. godine bilo skoro 800.000 obolelih, a 2007. godine samo oko 60
  • u Nemaฤkoj je 2001. bilo oko 6.000 obolelih, a 2009. samo 574
  • u Srbiji je ranije bilo i preko 5.000 obolelih godiลกnje da bi se poslednjih godina taj broj smanjio do desetak godiลกnje, s tim ลกto su se 2010. i 2014. javljale epidemije sa oko 100-200 obolelih
  • u zapadnim emljama, kao i u naลกoj, povremeno se, na dve do pet godina, javlja epidemija, uglavnom kao posledica fluktuacije stanovniลกtva ili nevakcinacije
  • u svetu i kod nas ponovo su akcije (kampanje) da se sva deca obavezno vakciniลกu i revakciniลกu kako bi se izbegle epidemije i komplikacije usled malih boginja

Podseฤ‡anje

Preporuka instituta โ€žBatutโ€œ:

Vakcinacija i revakcinacija MMR vakcinom u Srbiji regulisana je โ€žPravilnikom o imunizaciji i naฤinu zaลกtite lekovimaโ€œ.

Vakcinaciniลกu se deca od navrลกenih 12 meseci ลพivota i revakciniลกu prethodno vakcinisane dece do navrลกenih 7 godina starosti.

Svu decu od navrลกenih 12 meseci ลพivota do navrลกenih 14 godina ลพivota koja nisu vakcinisana treba vakcinisati, odnosno revakcinisati.

Minimalni razmak izmeฤ‘u dve doze vakcine moลพe biti 4 nedelje.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com