Anksioznost je vrlo ฤesto takva da ju je teลกko ignorisati, ali neki ljudi mogu da se oseฤaju vrlo loลกe, a da uopลกte nisu svesni o ฤemu se radi. Svako promene mentalnog stanja doลพivljava drugaฤije, ali postoje brojni prvi znaci koje ljudi ignoriลกu.
Taฤno prepoznavanje ovih simptoma moลพe da pomogne u dijagnozi teskobnih oseฤanja, ลกto vodi i ka otkrivanju korena problema. Incijalni simptomi su psiholoลกki, uz neke promene na telu. Ubrzano disanje, brลพi otkucaji srca i napetost miลกiฤa, sve su to fiziฤki simptomi koji se ฤesto ignoriลกu i koje ne povezujemo sa psihom, a zapravo bi trebalo.
Jedan od najฤeลกฤih prvih simptoma anksioznosti jeste zabrinutost ili negativno razmiลกljanje o buduฤnosti. ฤesto mislimo o stvarima koje bi mogle da krenu po zlu. Nije neobiฤno da se ovo ne smatra anksioznoลกฤu veฤ kao realnost.
Evo joลก nekih simptoma koji mogu da ukaลพu na prve znake teskobe i zbog kojih bi trebalo potraลพiti struฤnu pomoฤ, pre nego ลกto se anskioznost joลก viลกe razvije.
1. Noฤne more
Ako se noฤu vrtite i budite iz koลกmarnih snova, moลพda ste anksiozni. Naลกi snovi mogu da budu mesto gde se prikazuju misli i oseฤanja koje izbegavamo tokom dana. Noฤne more kada sanjamo kako padamo, kako nas neko proganja ili smo u klopci, uobiฤajene su za anksioznost
2. Preterano planiranje
Anksioznost ne voli nesigurnost, pa je jedan naฤin na koji se ljudi nesvesno bore jeste preterano planiranje. Oseฤaju se nelagodno ako nisu sve isplanirali, ili nemaju kontrolu. Ovo pomaลพe na kraฤe staze, ali nas spreฤava da zaista upravljamo onim ลกto nam se dogaฤa.
3. Rastrojenost
Teskoba moลพe da nas uฤini zaboravnima i rastrojenima. Ona nas tera da se fokusiramo na ono ลกto je realno za nju, tj. na strahove. Rezultat je da nam postane teลกko da se koncentriลกemo na trenutki razgovor, da zaboravljamo detalje i sl.
4. Oseฤanje krivice
Anksioznost i depresija vrlo su bliske i imaju koren u oseฤanju stida. ฤesto ฤujemo unutraลกnji glas koji kaลพe da nismo dovoljno dobri i da ne ispunjavamo oฤekivanja. Odgovor je krivica, ili stid, a mnogi od nas prvo prepoznaje krivicu pre nego oseฤaj sramote.
5. Bolovi u vratu ili leฤima
To moลพe da bude znak mentalnog stresa, zbog kojeg smo napeti. ฤini nam se da u leฤima nosimo teลพak teret, i ne razumemo zaลกto.
6. Opsednutost detaljima
Vrlo ฤesto se anksiozni ljudi opsednu trivijalnostima. Kako nemaju kontrolu nad vaลพnim stvarima u ลพivotu, njihov mozak se prebacuje na nevaลพne stvari, kako bi preuzeo kontrolu tamo gde moลพe. To se manifestuje kompulsivnoลกฤu, preteranom organizacijom, nametanjem rasporeda i izbirljivoลกฤu.
7. Razdraลพljivost
Teskoba utiฤe na odnose sa ljudima jer nas hormon stresa tera do same ivice. Tada nam sve smeta viลกe nego inaฤe. Ako ne razumemo kako se oseฤamo iznutra, to nas navodi da budemo razdraลพljivi prema drugima.
8. Promene u apetitu
Neki ljudi imaju potrebu da jedu odreฤenu hranu dok drugi imaju potpunu averziju prema hrani. Hormon stresa menja apetit. Kortizol izaziva ลพelju za slatkim, pa se ฤesto prejedamo da bismo uravnoteลพili hormone. Intenzivni stres ubija apetit. Anksioznost aktivira simpatetiฤki nervni sistem koji skreฤe krv i energiju iz probavnog trakta u ekstremitete. Ako sve to traje predugo, to troลกi naลกe telo i remeti rad probavnog trakta.
9. Umor
Telo nije stvoreno tako da podnosi kontinuirani stres, pa se to manifestuje iscrpoljenoลกฤu. Telo sve pokuลกava da kompenzuje smirujuฤi nas i terajuฤi nas da spavamo. Borimo li se protiv toga kofeinom, nedovoljnim spavanjem i stalnom aktivnoลกฤu, zavrลกiฤemo tako ลกto ฤemo potroลกiti svu unutraลกnju snagu. Ako su hormoni izvan ravnoteลพe, u stanju smo stalne iscrpljenosti i ne moลพemo da spavamo noฤu. I tu je zaฤarani krug.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com