Upozorenje: OTROV na usta ulazi!

Svaki deseti stanovnik naลกe planete bar jednom godiลกnje se razboli jer je pojeo neลกto pokvareno. Svetska zdravstvena organizacija nedavno je objavila da, samo u Evropi , 23 miliona ljudi godiลกnje oboli od trovanja hranom, a gotovo 5.000 osoba od toga i umre. Navodi se da je stvarni broj sigurno mnogo veฤ‡i jer se lekaru ne obraฤ‡a svako ko ima muฤnine i smetnje prouzrokovane nekom loลกom namirnicom.

Kako prenosi โ€žDojฤe veleโ€, โ€žpokvarenoโ€ je uobiฤajeni izraz za bioloลกku reakciju razgradnje. Bakterije, virusi i paraziti razgraฤ‘uju namirnicu, a ako je takvu pojedemo, ti paraziti dospevaju i u ljudsko telo. S problemom kontaminirane hrane suoฤavaju se i bogate i siromaลกne drลพave.

Nesigurna hrana je odgovorna za milione dana bolovanja, a ponekad moลพe dovesti do trajne ili teลกke bolesti, hospitalizacije, pa ฤak i smrti. Prema procenama, najฤeลกฤ‡i uzroฤnik trovanja hranom su norovirus i kampilobakter, a smrtnih sluฤajeva โ€“ salmonela.

Nadleลพni istiฤu da treba da podstaknemo svest o opasnosti pokvarene hrane. Kod vlada, drลพava, proizvoฤ‘aฤa, transportera i potroลกaฤa. Od poljoprivrednog imanja pa sve do tanjira, svi uฤesnici moraju pomoฤ‡i u tome da naลกa hrana bude ฤista. Bogate zemlje i potroลกaฤi imaju dobre friลพidere, kod njih je ฤak problem ลกto velike koliฤine ispravne hrane bacaju u smeฤ‡e.

Mada SZO apeluje na sve u lancu ishrane, iskustvo pokazuje da baลก svi u tom lancu i pokuลกavaju kupcima da podmetnu pokvarenu namirnicu. Kako piลกe โ€žDojฤe veleโ€, to ide o od pokuลกaja prodavaca na pijaci da uz zdravo voฤ‡e i povrฤ‡e spakuje i bar neki komad onog koji je veฤ‡ poฤeo da trune. Mnogo opasnije je prepakivanje hrane kojoj je istekao rok trajanja. U restoranima, takoฤ‘e, nerado bacaju hranu i osveลพavaju je na razliฤite naฤine. Viลกe novca ugostitelju ฤ‡e ostati i ako se ne menja ulje u fritezi.

โ€“ A onda su tu i โ€žvelikiโ€ prevaranti. Najฤeลกฤ‡e je prevara sasvim jednostavna: svetska cena govedine je trenutno od tri i po do ฤetiri evra po kilogramu, svinjetine neลกto manje od dva evra. Ali: uvek se iznova dogaฤ‘a da se na nekom teretnom brodu ili ลกleperu pokvari sistem za hlaฤ‘enje i zamrznuto meso poฤinje da se otapa. Od tada to viลกe nije sigurna hrana i zapravo ฤ‡e ลกtetu nadoknaditi osiguranje โ€“ piลกe โ€žDojฤe veleโ€ i dodaje da ฤ‡e neko, ipak, biti spreman da kupi i takvo meso. Naravno, njegova cena je onda tek nekoliko centi โ€“ trgovac i prevoznik ฤ‡e biti sreฤ‡ni ako dobiju i toliko jer ih ฤeka troลกak uniลกtavanja otpada, moลพda i sterilizacija hladnjaฤe. Zato je apel svim vladama da pojaฤaju nadzor i isprate gde ovo meso zavrลกava.

U Srbiji jaja najฤeลกฤ‡i izvor epidemija

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije โ€žDr Milan Jovanoviฤ‡ Batutโ€ u 2018. godini prijavljena je 61 epidemija preneta putem hrane, od kojih su 54 izazvane salmonelom, ลกest stafilokokom i jedna bakterijom iz roda kampilobakter. Ovaj broj epidemija ne odstupa od oฤekivanog broja epidemija prouzrokovanih hranom za jednu kalendarsku godinu, navode u ovoj ustanovi za โ€žPolitikuโ€ i dodaju da je u epidemijama ukupno obolelo 562 osobe, bolniฤki je leฤeno 113 i nisu registrovani smrtni ishodi. Najveฤ‡i broj epidemija, njih 45, jesu porodiฤne, ลกest je prijavljeno u ลกkolskim i predลกkolskim ustanovama, dok je deset zabeleลพeno u restoranima, kantinama i drugim ugostiteljskim objektima.

โ€“ U najveฤ‡em broju epidemija izvor infekcije su bila jaja (i proizvodi na bazi jaja), dok je meso bilo izvor infekcije u pet epidemija. Takoฤ‘e, u jednoj su izvor infekcije bile kontaminirane ลกljive, dok u sedam epidemija nije mogao da se utvrdi izvor infekcije โ€“ objaลกnjavaju u โ€žBatutuโ€.

(J. Antelj โ€“ I. Albunoviฤ‡, „Politika“)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com