Koliko ฤe neka ลพena ili muลกkarac biti sposobni za zaฤinjanje deteta i koliko ฤe ลพena biti sposobna da odrลพi trudnoฤu u velikoj meri zavisi od genetike – ne samo od genetike, ali i nasleฤe igra veoma veliku ulogu. To nije nepoznato, ali moลพda ste se nekad upitali ลกta to konkretno znaฤi. Recimo, koja bi pitanja ลพena mogla da postavi svojoj majci kako bi saznala kakve je ลกanse za zaฤeฤe i iznoลกenje trudnoฤe nasledila.
Jedno od pitanja za majku ลพene koja bi ลพelela bebu bilo bi koliko je spontanih pobaฤaja imala, ako ih je uopลกte imala. Nije prijatno pitanje, naravno, i vaลกa mama vrlo verovatno neฤe biti sreฤna ลกto ste ga postavili. Ako se pitate zaลกto je to pitanje uopลกte potrebno, razlog je sledeฤi: barem polovina svih spontanih pobaฤaja uzrokovana je genetskim razlozima. Ako majka nikada nije imala spontani pobaฤaj, dobre su ลกanse da ga ni njena ฤerka neฤe imati.
Drugo pitanje za mamu ลพene koja bi i sama da postane majka bilo bi kada je uลกla u menopauzu. Zaลกto sad ovo? Ako je majka rano uลกla u menopauzu, verovatno je da ฤe se isto desiti ฤerki – a veฤ deset godina pre menopauze postaje krajnje problematiฤno zatrudneti, ลกto znaฤi da bi ฤerka morala da poลพuri s planovima za trudnoฤu. Recimo, ako je majka uลกla u menopauzu sa 45 godina, ฤerka bi trebalo da zatrudni pre svoje 35. godine ako ne ลพeli da mora da se nada ฤudu.
Joลก jedno pitanje za majku je da li neko u porodici ima problema sa ลกtitnom ลพlezdom. Problemi sa ลกtitnom ลพlezdom mogu znatno da oteลพaju zaฤeฤe – a sami po sebi mogu da budu toliko blagi i neupadljivi da ลพena i ne zna da ih ima, te da, prema tome, ne preduzima niลกta kako bi se leฤila.
Tri jednostavna (mada priliฤno intimna) pitanja – i ลพena ฤe znati kakve ลกanse, barem ลกto se genetike tiฤe, ima za zaฤeฤe i odrลพanje trudnoฤe.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com