Nekada je to bila samo tema filmova, i to komedija (recimo, „Dลพunior“ sa Arnoldom ล varcenegerom i Denijem de Vitom). Trudni muลกkarci! Zabavna ideja za komediju, ali ne i neลกto ลกto bi bilo ozbiljno shvaฤeno. Meฤutim, sa razvojem nauke, postoji moguฤnost da ta ideja postane stvarnost – da i muลกkarci, kao i ลพene, ostanu u drugom stanju, iznesu trudnoฤu i rode dete (najverovatnije carskim rezom).
Nauka joลก uvek nije dotle stigla da bi tako neลกto bilo moguฤe sutra, ali izgleda sve izvesnije da nas, u ne preterano dalekoj buduฤnosti, ฤeka i ta moguฤnost. ล ta o tome misle proseฤni muลกkarci i ลพene, dakle, ne oni koje teoretsko-nauฤna radoznalost goni da ispitaju tu moguฤnost? Kako bi to uticalo na muลกko-ลพenske odnose?
Ima onih koji su za tu moguฤnost, i to i muลกkaraca i ลพena. ลฝenski argumenti su ti da su trudnoฤa i poroฤaj veoma naporni i da bi one volele da taj napor podele s muลกkarcima. Neke ลพene su i stava „nek vide i oni kako je to“, i ne bi imale niลกta protiv da podrลพavaju trudnog partnera dok njegova, a ne njena karijera i posao trpe zbog trudnoฤe. To ne znaฤi da te ลพene ลพele da budu oฤevi svojoj deci; njihov stav je da trudnoฤa traje devet meseci, a majฤinstvo ceo ลพivot, i da bi one bile majke svojoj deci iako su njihovi partneri ti koji su izneli trudnoฤu, kao i da bi im ti partneri bili oฤevi. Kad je reฤ o muลกkarcima koji su za muลกku trudnoฤu, oni smatraju da trudnoฤa i poroฤaj ne mogu biti baลก takav napor kakvim ga ลพene predstavljaju; neki od njih imaju partnerke koje su psihiฤki teลกko podnele trudnoฤu i „ponaลกale se kao diktatori“, pa smatraju da bi im bilo lakลกe da sami budu trudni i rode dete.
Naravno, veliki je broj onih koji su protiv te ideje – i opet, i meฤu njima ima i muลกkaraca i ลพena – i jedni i drugi smatraju da je to protiv prirodnog poretka stvari. Muลกkarci smatraju da, ฤak i kada bi tako neลกto bilo tehniฤki izvodljivo, ipak bi materinski instinkt ostao svojstven ลพenama, pa ลพele da svojoj deci budu maksimalno dobri oฤevi, a ne majke. Kad je o ลพenama reฤ, neke se bune veฤ protiv takvih istraลพivanja, kad ima toliko hitnijih stvari i veฤih medicinskih problema. Druge smatraju da je ideja besmislena, jer muลกkarcima jedva uspeva da budu osrednji oฤevi; pored toga, argument takvih ลพena je i da su muลกkarci mnogo osetljiviji na fiziฤki bol od ลพena i da mnogo manje mogu da trpe, tako da nipoลกto ne bi mogli da podnesu poroฤaj.
Kao i uvek, neki su za, a neki protiv, ali cela ta priฤa je joลก uvek samo teoretska. Tek kada muลกka trudnoฤa bude postala zaista izvodljiva, videฤe se pravi uticaj na muลกko-ลพenske odnose – a on sigurno neฤe biti neznatan.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com