Fiziologija poljupca

Već hiljadama godina unazad muškarci i žene se ljube. Poljupcima su se bavili pesnici, filozofi, teolozi, antropolozi, psiholozi i, naravno, ljubavnici i zaljubljeni. Koliko su poljupci u našem životu važni govori i podatak da se ogroman broj ljudske populacije oba pola seća svog prvog poljupca.

Postoje čak i oni koji poljubac smatraju intimnijim činom od samog seksa. Čist primer za to su prostitutke, koje prodaju svoje telo, ali gotovo bez izuzetka odbijaju da se ljube s mušterijama. Što se tiče bračnih parova koji vode ljubav, a pri tom se ne ljube, tu nema sumnje – jedan od partnera prestao je da doživljava onog drugog kao celokupnu ličnost, što je skoro siguran pokazatelj početka kraja jedne ljubavi.

Međutim, šta se fiziološki dešava dok se ljubimo? Mnogo više nego što možemo i da pretpostavimo!

Više od 30 mišića stavlja se u pogon u tom trenutku, raste broj otkucaja srca, a ako se poljubac produži ili se ponovi istim intenzitetom, genitalni mišići takođe počinju da reaguju. Čitav mehanizam se, naravno, obavlja usnama, koje, izgleda, imaju zadatak da u seksualnoj igri muškaraca i žena podstaknu požudu.

Sam proces ljubljenja, star verovatno koliko i samo čovečanstvo, svedoči o intimnoj istoriji ljudskog roda. Zato se i kaže da istorija poljupca u stopu prati ljudsku istoriju. Istina, ne zna se kada se istorijski dogodio prvi poljubac i da li su ga osetili naši davni preci koji su živeli u pećinama, ali je činjenica da je otkriće poljupca dovelo do toga da on ostane trajni deo intimnih odnosa između ljudi.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com