Benares: grad stariji od istorije (2)

Dve velike svetske religije, taฤnije filozofije, usko su vezane za ovaj grad. U Sarnathu, predgraฤ‘u Varanasija, Buda ล akajamuni (Shakyamuni), nakon ลกto je postigao osloboฤ‘enje od veฤnog kruga raฤ‘anja i umiranja, poฤeo je svoje propovedanje, a upravo je taj poฤetak u budistiฤkoj filozofiji poznat kao "prvi obrtaj toฤka darme (doktrine)". Toฤak darme je jedan od simbola budizma, a moลพemo ga videti na zastavi Republike Indije, ฤime je ovom gradu iskazana velika ฤast, jer se ovaj simbol veลพe baลก uz njega. Iako je budizam danas gotovo nestao iz Indije, Sarnath je danas najpoznatije mesto hodoฤaลกฤ‡a miliona budista iz Kine, Tibeta, Japana, Burme, Tajlanda, Vijetnama, Laosa i Kambodลพe. U blizini Varanasija su do dolaska mogulskih vladara u 9. veku delovale i istorijski vaลพne monaลกke budistiฤke ลกkole, kao ลกto su Nalanda i Vikramashile, iz kojih su izaลกli nauฤnici kao ลกto su Atisha (apostol Tibeta), Shantideva, Chandakirti i Nagarjuna, kojima na podruฤju logike ni danas nema premca.
U gradu je takoฤ‘e delovao uz Budu najveฤ‡i mislilac Indije – Sankara. Ovaj nauฤnik, utemeljivaฤ monistiฤkog pravca u indijskoj filozofiji, baลก u Benaresu, na veฤ‡ pomenutom Manikarnika gatu, izloลพio je svoje poznate komentare na Vedanta sutre (logiฤke istine), Upaniลกade (filozofski tekstovi kojih ima oko 150), kao i na Bagavad-Gitu (boลพanska pesma koja spada u ลกestu knjigu velikog epa Mahabharate). Njegova uฤenja su kasnije zapisana na palminom liลกฤ‡u, pa su se zatim razgranala ลกirom Indije. Sankarina filozofija je jedan od stubova na kojima poฤiva celokupna indijska misao. Veliki je bio ovaj mislilac, mistiฤni pesnik i osnivaฤ isposniฤkih redova koji postoje i danas, a njegova tumaฤenja vedskih spisa i danas se drลพe za najmerodavnija. Njegovi naslednici danas se zovu Sankaracarya. Znaฤajan trag na ovom mestu ostavio je i jedan od pionira teistiฤkog pravca indijske filozofije – Ramanuja (1017), zatim njegov sledbenik Madhava, a Sankarina uฤenja, koja su tada bila dominantna u Indiji, ovde je pobijao "zlatni avatar" iz Bengala, Caitanya Mahaprabhu (15. vek). Ako sve ove ฤinjenice uzmemo u obzir, sigurno ฤ‡emo se sloลพiti s velikim indijskim verskim reformatorom svamijem Vivekanandom, koji u jednom svom dokumentovanom govoru kaลพe: "Baลก kao ลกto se krv pumpa iz srca u sve ostale delove tela, tako i duhovno nasleฤ‘e Indije od najranijih vremena putuje upravo iz Benaresa u sve ostale delove ove velike zemlje."
U novije vreme u Varanasi su rado dolazili velikani indijske misli, kao ลกto je to Ramakriลกna Paramahamsa, zatim njegov ฤuveni uฤenik, malopre pomenuti svami Vivekananda, pravnik i sveลกtenik, koji je meฤ‘u prvima upoznao Zapad s drevnom indijskom misli. Ovamo je takoฤ‘e ฤesto svraฤ‡ao kontroverzni, originalni i jedinstveni Jiddu Krishnamurti, za kog je Oldous Haksli napisao da ga njegovi govori podseฤ‡aju na govore Bude. Mahatma Gandi je na gatovima Varanasija traลพio duhovni mir, oseฤ‡ajuฤ‡i duhovni naboj ovog svetog mesta.
Benares je i grad gde se ฤuva uspomena na najveฤ‡eg indijskog knjiลพevnika Tulsidasa, koji je tu umro 1623. godine, a uz Tagoru je svakako najpoznatije ime indijske knjiลพevnosti. Tulsidas je poznat i po tome ลกto je knjiลพevnost pribliลพio masama, piลกuฤ‡i na jeziku naroda, a ne na sanskritu, a to je i jedan od razloga njegove popularnosti. U hramu Tulsi Manas Mandir, koji je posveฤ‡en bogu Rami, na zidovima se nalazi uklesano njegovo knjiลพevno remek-delo "Ramcharitmanas", i danas je to mesto jedna od najveฤ‡ih turistiฤkih atrakcija ovoga grada. Grad je poznat i po svom ฤuvenom univerzitetu, gde se posebna paลพnja posveฤ‡uje izuฤavanju sanskrita, do danas filozofski najpreciznijeg svetskog klasiฤnog jezika. Ono ลกto je latinski jezik u filozofiji evropskog srednjeg veka, to je sanskrit u domenu indijske misli, ali to je i jezik uฤenih pandita (nauฤnika), a ne obiฤnog naroda, a indijski panditi su poznati po svojoj uฤenosti, posebno oni iz Benaresa.
Korisni linkovi

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com