Dve velike svetske religije, taฤnije filozofije, usko su vezane za ovaj grad. U Sarnathu, predgraฤu Varanasija, Buda ล akajamuni (Shakyamuni), nakon ลกto je postigao osloboฤenje od veฤnog kruga raฤanja i umiranja, poฤeo je svoje propovedanje, a upravo je taj poฤetak u budistiฤkoj filozofiji poznat kao "prvi obrtaj toฤka darme (doktrine)". Toฤak darme je jedan od simbola budizma, a moลพemo ga videti na zastavi Republike Indije, ฤime je ovom gradu iskazana velika ฤast, jer se ovaj simbol veลพe baลก uz njega. Iako je budizam danas gotovo nestao iz Indije, Sarnath je danas najpoznatije mesto hodoฤaลกฤa miliona budista iz Kine, Tibeta, Japana, Burme, Tajlanda, Vijetnama, Laosa i Kambodลพe. U blizini Varanasija su do dolaska mogulskih vladara u 9. veku delovale i istorijski vaลพne monaลกke budistiฤke ลกkole, kao ลกto su Nalanda i Vikramashile, iz kojih su izaลกli nauฤnici kao ลกto su Atisha (apostol Tibeta), Shantideva, Chandakirti i Nagarjuna, kojima na podruฤju logike ni danas nema premca.
U gradu je takoฤe delovao uz Budu najveฤi mislilac Indije – Sankara. Ovaj nauฤnik, utemeljivaฤ monistiฤkog pravca u indijskoj filozofiji, baลก u Benaresu, na veฤ pomenutom Manikarnika gatu, izloลพio je svoje poznate komentare na Vedanta sutre (logiฤke istine), Upaniลกade (filozofski tekstovi kojih ima oko 150), kao i na Bagavad-Gitu (boลพanska pesma koja spada u ลกestu knjigu velikog epa Mahabharate). Njegova uฤenja su kasnije zapisana na palminom liลกฤu, pa su se zatim razgranala ลกirom Indije. Sankarina filozofija je jedan od stubova na kojima poฤiva celokupna indijska misao. Veliki je bio ovaj mislilac, mistiฤni pesnik i osnivaฤ isposniฤkih redova koji postoje i danas, a njegova tumaฤenja vedskih spisa i danas se drลพe za najmerodavnija. Njegovi naslednici danas se zovu Sankaracarya. Znaฤajan trag na ovom mestu ostavio je i jedan od pionira teistiฤkog pravca indijske filozofije – Ramanuja (1017), zatim njegov sledbenik Madhava, a Sankarina uฤenja, koja su tada bila dominantna u Indiji, ovde je pobijao "zlatni avatar" iz Bengala, Caitanya Mahaprabhu (15. vek). Ako sve ove ฤinjenice uzmemo u obzir, sigurno ฤemo se sloลพiti s velikim indijskim verskim reformatorom svamijem Vivekanandom, koji u jednom svom dokumentovanom govoru kaลพe: "Baลก kao ลกto se krv pumpa iz srca u sve ostale delove tela, tako i duhovno nasleฤe Indije od najranijih vremena putuje upravo iz Benaresa u sve ostale delove ove velike zemlje."
U novije vreme u Varanasi su rado dolazili velikani indijske misli, kao ลกto je to Ramakriลกna Paramahamsa, zatim njegov ฤuveni uฤenik, malopre pomenuti svami Vivekananda, pravnik i sveลกtenik, koji je meฤu prvima upoznao Zapad s drevnom indijskom misli. Ovamo je takoฤe ฤesto svraฤao kontroverzni, originalni i jedinstveni Jiddu Krishnamurti, za kog je Oldous Haksli napisao da ga njegovi govori podseฤaju na govore Bude. Mahatma Gandi je na gatovima Varanasija traลพio duhovni mir, oseฤajuฤi duhovni naboj ovog svetog mesta.
Benares je i grad gde se ฤuva uspomena na najveฤeg indijskog knjiลพevnika Tulsidasa, koji je tu umro 1623. godine, a uz Tagoru je svakako najpoznatije ime indijske knjiลพevnosti. Tulsidas je poznat i po tome ลกto je knjiลพevnost pribliลพio masama, piลกuฤi na jeziku naroda, a ne na sanskritu, a to je i jedan od razloga njegove popularnosti. U hramu Tulsi Manas Mandir, koji je posveฤen bogu Rami, na zidovima se nalazi uklesano njegovo knjiลพevno remek-delo "Ramcharitmanas", i danas je to mesto jedna od najveฤih turistiฤkih atrakcija ovoga grada. Grad je poznat i po svom ฤuvenom univerzitetu, gde se posebna paลพnja posveฤuje izuฤavanju sanskrita, do danas filozofski najpreciznijeg svetskog klasiฤnog jezika. Ono ลกto je latinski jezik u filozofiji evropskog srednjeg veka, to je sanskrit u domenu indijske misli, ali to je i jezik uฤenih pandita (nauฤnika), a ne obiฤnog naroda, a indijski panditi su poznati po svojoj uฤenosti, posebno oni iz Benaresa.
Korisni linkovi
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com