Moskva je glavni i najveฤi grad Rusije. Nalazi se na reci Moskvi i obuhvata povrลกinu od oko 1.000 kmยฒ. Broj stanovnika brzo raste i prema popisu iz 2004. u njoj je ลพivelo preko 11 miliona stanovnika. Samim tim Moskva je najnaseljeniji grad u Evropi, dok urbano stanovniลกtvo grada ฤini desetinu ruske populacije. Moskva ima status grada od federalnog znaฤaja (federalnog subjekta). Uz nju, takav status u Rusiji ima joลก samo Sankt Peterburg. U srediลกtu grada nalazi se Kremlj, utvrฤeni kompleks koji je do 1703. bio politiฤko srediลกte ruskog carstva, od 1918. Sovjetskog Saveza, a od 1991. Ruske Federacije. Uz istoฤni zid Kremlja prostire se Crveni trg, mesto mnogih drลพavnih ceremonija. Na trgu se nalaze i dve verovatno najpoznatije moskovske graฤevine – Crkva sv. Vasilija Blaลพenog i Lenjinov mauzolej. Moskva je takoฤe veliki ekonomski i trgovaฤki centar, dom velikog broja milijardera. U 2007. Moskva je drugu godinu za redom proglaลกena za grad u kojem je najskuplje ลพiveti na svetu.
Grad je nazvan po reci (na staroruskom: grad Moskov, bukvalno "grad uz reku Moskvu"). Pravo poreklo imena je nepoznato, ali ipak postoji nekoliko teorija. Jedna od teorija govori o tome da ime dolazi iz drevnog finskog jezika i znaฤi mraฤan ili zamuฤen. U rejonu Moskve naฤeni su tragovi neolitskih naseobina iz perioda od 3.000 do 2.000 p.n.e. Naseobine Slovena potiฤu iz 6. veka, a Moskva se prvi put spominje kao naselje u letopisu 1147. godine, kada je princ Novgorodske republike pozvao Jurija Dolgorukog reฤima: "Doฤi meni, brate, u Moskvu". Knez Jurij Dolgoruki izgradio je utvrฤenje od drveta – Kremlj, 1156. godine, oko kojeg se ลกirilo naselje. Od poฤetka 14. veka u vlasti je moskovskih kneลพeva, a od druge polovine 14. veka ona se izjednaฤuje s pojmom ruske drลพave i nalazi se na ฤelu borbe protiv mongolsko-tatarskog jarma. U 14. i 15. veku Moskovljani su dizali viลกe ustanaka protiv svojih feudalaca. Od druge polovine 15. veka Moskva postaje prestonica ruske drลพave, a poฤetkom 16. veka imala je oko 100.000 stanovnika.
U tom periodu Kremlj grade od ฤvrลกฤeg materijala i na ลกirem prostoru. Do 18. veka Moskva postaje veliki trgovaฤko-industrijski centar, ali je broj njenih stanovnika opao kada je Lenjingrad postao prestonica 1712. godine. Za vreme Napoleonovih ratova (oko 1812. godine) u Moskvi je izgorelo tri ฤetvrtine zgrada, ali je uprkos tome krajem 19. veka postala veliki nauฤni, politiฤki i kulturni centar. U revoluciji 1905-1907. moskovski proleterijat uzeo je masovno uฤeลกฤe i od marta 1918. na ฤelu se nalazi Lenjin. U Drugom svetskom ratu Nemci su pred Moskvom pretrpeli odluฤujuฤi neuspeh, a Moskvu je branilo 500.000 Moskovljana, meฤu kojima i veliki broj ลพena.
Moskva je u centru istoimene, najguลกฤe naseljene i privredno najrazvijenije oblasti. Oko Moskve razmeลกteni su mnogi industrijski gradovi, a neki od njih ฤine urbanistiฤku celinu s Moskvom kao njena predgraฤa. Dugo vremena gradom su dominirale pravoslavne crkve. Izgled Moskve se drastiฤno promenio u sovjetskim vremenima, naroฤito za vreme Staljina. Tada je doลกlo do modernizacije grada, kada su izgraฤeni ลกiroki bulevari i drugi veliki putevi, ali i uniลกtena brojna bitna arhitektonska zdanja. Kula ล ukarev, mnoga imanja i prodavnice, kao i razliฤite graฤevine povezane s religijom, kao ลกto je Kazanjska katedrala ili Katedrala Hrista Spasitelja bile su uniลกtene za vreme Staljinove vladavine. Meฤutim, tokom devedesetih obe su ponovo izgraฤene. Jedan od glavnih arhitekata rane sovjetske rusije je Vladimir ล ukov, koji je projektovao nekoliko graฤevina u Moskvi. Po njemu je nazvana i Kula ล ukov, koja je koriลกฤena kao toranj za prenos radio-signala, a graฤena je izmeฤu 1919. i 1922. godine.
Korisni linkovi
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com