Moskva: pozornica ruske istorije (1)

Moskva je glavni i najveฤ‡i grad Rusije. Nalazi se na reci Moskvi i obuhvata povrลกinu od oko 1.000 kmยฒ. Broj stanovnika brzo raste i prema popisu iz 2004. u njoj je ลพivelo preko 11 miliona stanovnika. Samim tim Moskva je najnaseljeniji grad u Evropi, dok urbano stanovniลกtvo grada ฤini desetinu ruske populacije. Moskva ima status grada od federalnog znaฤaja (federalnog subjekta). Uz nju, takav status u Rusiji ima joลก samo Sankt Peterburg. U srediลกtu grada nalazi se Kremlj, utvrฤ‘eni kompleks koji je do 1703. bio politiฤko srediลกte ruskog carstva, od 1918. Sovjetskog Saveza, a od 1991. Ruske Federacije. Uz istoฤni zid Kremlja prostire se Crveni trg, mesto mnogih drลพavnih ceremonija. Na trgu se nalaze i dve verovatno najpoznatije moskovske graฤ‘evine – Crkva sv. Vasilija Blaลพenog i Lenjinov mauzolej. Moskva je takoฤ‘e veliki ekonomski i trgovaฤki centar, dom velikog broja milijardera. U 2007. Moskva je drugu godinu za redom proglaลกena za grad u kojem je najskuplje ลพiveti na svetu.
Grad je nazvan po reci (na staroruskom: grad Moskov, bukvalno "grad uz reku Moskvu"). Pravo poreklo imena je nepoznato, ali ipak postoji nekoliko teorija. Jedna od teorija govori o tome da ime dolazi iz drevnog finskog jezika i znaฤi mraฤan ili zamuฤ‡en. U rejonu Moskve naฤ‘eni su tragovi neolitskih naseobina iz perioda od 3.000 do 2.000 p.n.e. Naseobine Slovena potiฤu iz 6. veka, a Moskva se prvi put spominje kao naselje u letopisu 1147. godine, kada je princ Novgorodske republike pozvao Jurija Dolgorukog reฤima: "Doฤ‘i meni, brate, u Moskvu". Knez Jurij Dolgoruki izgradio je utvrฤ‘enje od drveta – Kremlj, 1156. godine, oko kojeg se ลกirilo naselje. Od poฤetka 14. veka u vlasti je moskovskih kneลพeva, a od druge polovine 14. veka ona se izjednaฤuje s pojmom ruske drลพave i nalazi se na ฤelu borbe protiv mongolsko-tatarskog jarma. U 14. i 15. veku Moskovljani su dizali viลกe ustanaka protiv svojih feudalaca. Od druge polovine 15. veka Moskva postaje prestonica ruske drลพave, a poฤetkom 16. veka imala je oko 100.000 stanovnika.
U tom periodu Kremlj grade od ฤvrลกฤ‡eg materijala i na ลกirem prostoru. Do 18. veka Moskva postaje veliki trgovaฤko-industrijski centar, ali je broj njenih stanovnika opao kada je Lenjingrad postao prestonica 1712. godine. Za vreme Napoleonovih ratova (oko 1812. godine) u Moskvi je izgorelo tri ฤetvrtine zgrada, ali je uprkos tome krajem 19. veka postala veliki nauฤni, politiฤki i kulturni centar. U revoluciji 1905-1907. moskovski proleterijat uzeo je masovno uฤeลกฤ‡e i od marta 1918. na ฤelu se nalazi Lenjin. U Drugom svetskom ratu Nemci su pred Moskvom pretrpeli odluฤujuฤ‡i neuspeh, a Moskvu je branilo 500.000 Moskovljana, meฤ‘u kojima i veliki broj ลพena.
Moskva je u centru istoimene, najguลกฤ‡e naseljene i privredno najrazvijenije oblasti. Oko Moskve razmeลกteni su mnogi industrijski gradovi, a neki od njih ฤine urbanistiฤku celinu s Moskvom kao njena predgraฤ‘a. Dugo vremena gradom su dominirale pravoslavne crkve. Izgled Moskve se drastiฤno promenio u sovjetskim vremenima, naroฤito za vreme Staljina. Tada je doลกlo do modernizacije grada, kada su izgraฤ‘eni ลกiroki bulevari i drugi veliki putevi, ali i uniลกtena brojna bitna arhitektonska zdanja. Kula ล ukarev, mnoga imanja i prodavnice, kao i razliฤite graฤ‘evine povezane s religijom, kao ลกto je Kazanjska katedrala ili Katedrala Hrista Spasitelja bile su uniลกtene za vreme Staljinove vladavine. Meฤ‘utim, tokom devedesetih obe su ponovo izgraฤ‘ene. Jedan od glavnih arhitekata rane sovjetske rusije je Vladimir ล ukov, koji je projektovao nekoliko graฤ‘evina u Moskvi. Po njemu je nazvana i Kula ล ukov, koja je koriลกฤ‡ena kao toranj za prenos radio-signala, a graฤ‘ena je izmeฤ‘u 1919. i 1922. godine.
Korisni linkovi

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com