Verovatno ste se mnogo puta na svojim putovanjima pitali zaลกto se neลกto zove ovako, ili kako je nastala neka turistiฤka atrakcija ili neki prirodni fenomen. Ovde ฤemo vas upoznati s tim kako su nastale neke od veoma poznatih turistiฤkih destinacija ili kako su dobile ime.
ล ta je Mrtvo more? Sigurno je ฤudno ลกto jedno more nosi takvo ime, ali stari grฤki pisci, koji su ga prvi tako nazvali, uฤinili su to sasvim umesno. Naime, u Mrtvom moru nema ลพivotinjskog sveta. Reka Jordan se uliva u njega, ali ribe koje ona donosi odmah uginu. Ovo more je veliko, usko i slano jezero koje leลพi izmeฤu Jordana i Izraela. Nalazi se u dubokom ulegnuฤu. Dugaฤko je oko 75 km, a ลกiroko od 5 pa i do 17 km. Mrtvo more ima najniลพi nivo u svetu, oko 400 metara ispod povrลกine Sredozemnog mora. Juลพni deo je veoma plitak, ali na severu dubina iznosi oko 400 metara.
Pre viลกe miliona godina Mrtvo more se nalazilo na preko 400 metara veฤoj visini nego danas i imalo je nivo viลกi od Sredozemnog mora. U to vreme u njemu je postojao ลพivi svet. Meฤutim, nastao je vrlo dug suลกni period i ogromna koliฤina vode je isparila iz njega, tako da se ono postepeno spuลกtalo na nivo koji ima danas. Iz Mrtvog mora ne istiฤe nijedna reka, dok se u njega sa severa uliva reka Jordan, kao i mnoge reฤice s okolnih brda. Mrtvo more gubi vodu samo isparavanjem, ali je ono toliko intenzivno da zbog toga u vodi ovog mora ostaje velika koncentracija minerala kao ลกto su so, magnezijum, hlor i brom. Mrtvo more je najslanije more na svetu. ล est puta je slanije od vode u okeanu. Okeanska voda normalno sadrลพi 4-6 procenata soli, dok voda Mrtvog mora ima 23-25 procenata! U njoj ima toliko minerala da ฤe plivaฤu glava i ramena uvek biti iznad vode. Ovi minerali su korisni za ljudsko zdravlje.
ล ta je zagonetka reke Nil? Moลพda niste ni znali da reka Nil ima "zagonetku". Ona je zbunjivala ljude hiljadama godina, a u vezi je s vrlo ฤudnom pojavom. Svake godine u Egiptu reka Nil poฤinje da raste u julu i to se nastavlja do oktobra, kada je nivo vode u reci za sedam metara viลกi nego u maju. Za vreme visokog vodostaja Nil se izliva iz korita i ostavlja plodan mulj na okolnim poljima. Porast vode u Nilu predstavljao je misteriju poลกto u Egiptu gotovo uopลกte ne padaju kiลกe. Zbog toga su se ljudi stotinama godina pitali ลกta je uzrok redovnog porasta vode u Nilu svake godine. Ova zagonetka reke Nil reลกena je tek krajem XIX veka.
Nil je najduลพa reka u Africi, a druga je na svetu (posle Misisipija). Njen tok iznosi preko 6.500 kilometara. Teฤe s juga na sever, kroz severoistoฤni deo Afrike, uglavnom kroz Sudan i Egipat. Godiลกnje poplave Nila uฤinile su njegovu dolinu, koja se nalazi u vreloj, suvoj i neplodnoj pustinji, plodnim pojasom zemlje koju ljudi naseljavaju veฤ hiljadama godina. Nil postaje od dve veฤe reke, Belog i Plavog Nila. Beli Nil istiฤe iz Viktorijinog jezera, koje se nalazi u Ugandi. Ova reka ima manje-viลกe gotovo isti vodostaj tokom cele godine i ona ne moลพe biti uzrok godiลกnjeg porasta vode u Nilu. U aprilu i maju, kada je njegov vodostaj najniลพi, 85 procenata vode u Nilu jeste voda koju mu daje Beli Nil. Meฤutim, Plavi Nil izvire u Etiopiji. U planinama Etiopije kiลกe obilato padaju, a ima i mnogo snega koji se topi. Sva ta voda sliva se u Plavi Nil, koji je nosi u reku Nil, poveฤava njegov vododstaj i uzrok je njegovih poplava. To je reลกenje "zagonetke" reke Nil.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com