Maršalska ostrva
MarÅ¡alska ostrva Äini grupa raÅ¡trkanih atola i udaljenih ostrva. Poznata su i priznata zbog odliÄnih marina, kao i moguÄnosti za ronjenje. Mnogi atoli okiÄeni su sa Flame of the Forest – plamenom Å¡ume, biljkom koju mi poznajemo kao hibiskus, ali i plumeriom, grupom biljaka tipiÄnom za tropsku i suptropsku Ameriku. Å arenilo okoliÅ¡a obogaÄeno je i s preko 160 vrsta korala koje rastu oko ostrva. Nenastanjena ostrva zasaÄena su plantaÅŸama kokosa i papaje, pandanusa (izgledom najviÅ¡e podseÄa na ananas, a upotrebljava se u azijskoj kuhinji) i hlebnim drvetom.
MarÅ¡alska ostrva nalaze se u Zapadnom PacifiÄkom okeanu, zauzimaju povrÅ¡inu od 181,4 kilometara kvadratnih, a gustina naseljenosti je 298 ljudi na kvadratni kilometar. Glavni grad je Majuro sa 25.000 stanovnika. Ostrva su republika od 1990, a nezavisnu vladu (u slobodnoj konfederaciji sa SAD) dobila su 1986. Od 2000. godine predsednik je Kasai Note, koji je reizabran 2004. ZvaniÄni jezici su marÅ¡alski i engleski, a religija hriÅ¡Äanska, i to uglavnom protestantska.
VeÄ je reÄeno, ali da ponovimo, MarÅ¡alska ostrva sastoje se od dva gotovo paralelna lanca atola i ostrva koja leÅŸe zapadno od Internacionalne data linije (zamiÅ¡ljena linija na povrÅ¡ini Zemlje opozitna prvom meridijanu). Majuro atol je 2.285 km zapadno od Honolulua, 1.624 km istoÄno od Guama i 2.624 km jugoistoÄno od Tokija. IstoÄni Ratak (svitanje) lanac ima 16 atola i ostrva. Zajedno, ta dva lanca imaju 1.152 ostrva i ostrvaca koja se pruÅŸaju na preko 1.900.000 kvadratnih kilometara duboko u centralni Pacifik.
Neformalna garderoba je uobiÄajena za sva poslovna i druÅ¡tvena dogaÄanja. MeÄutim, goliÅ¡avost, ukljuÄujuÄi i kupanje u toplesu, smatra se uvredljivim, Å¡to je paradoks ako znate da je jedan od najpoznatijih marÅ¡alskih atola Bikini, po kome je i Äuveni model kupaÄeg kostima dobio ime. Ako ÅŸelite da se proÅ¡etate ostrvima, bilo stazama za Å¡etnju ili plaÅŸom, vodite raÄuna – za mnoge oblasti potrebna je posebna dozvola, a to je najbolje proveriti na licu mesta.
Vize za boravak izdaju se po dolasku, ali je moguÄe da Äe vam trebati tranzitna viza kroz Ameriku, jer letovi za MarÅ¡alska ostrva idu preko Guama ili Havaja. Viza je neophodna za gotovo sve zemlje, ukljuÄujuÄi i Srbiju, a pasoÅ¡ mora da vaÅŸi najmanje godinu dana pre ulaska na MarÅ¡ale. Pri sletanju traÅŸiÄe vam da pokaÅŸete povratnu kartu, kao i dokaz o novÄanim sredstvima.
Ako i kada ispunite sve te uslove, prvo Å¡to treba da posetite su Ebeje ili Majuro, a izleti na udaljenija ostrva mogu se zakazati preko lokalnih turistiÄkih agencija. BivÅ¡i glavni grad – Jaluit (u prevodu ima dva znaÄenja – „doÄi ovde“, ali i „prelepo“), moÅŸe da se podiÄi boljim ronilaÄkim prilikama i marinama od svih drugih ostrva. Za snorkling ili ronjenje do olupina brodova iz Drugog svetskog rata otplovite do Maloelapa ili Mili atola. Tamo obavezno probajte i hranu i uÅŸivajte u plesu lokalnih izvoÄaÄa. TakoÄe, poÄastite se i razgledanjem istorijskih prizora i zgrada, kojim ovi atoli obiluju. Alele (alele je tradicionalna korpa) muzej u Majuru Äuva istoriju i tradiciju marÅ¡alske kulture. Ne propustite Äim budete u prilici!
Koristan link
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.