Kosmos je joลก uvek, u najveฤoj meri, nepoznanica za savremenu nauku. Mnogo je neobjaลกnjivih fenomena i pitanja oko kojih se godinama vode polemike. Jedna od diskusija koja veฤ dugo traje je pitanje kako je nastao svemir. Najpopularnija i ลกiroko prihvaฤena teza je ona koja govori o „Velikom prasku“ koji se desio pre 12 do 15 milijardi godina. Poฤev od tog trenutka, kosmos se ลกirio i njegovo kretanje se nastavlja i danas.
Pitanje koje je zaokupljalo paลพnju nauฤnika je bilo dokle ฤe se kosmos ลกiriti. Da li ovaj proces moลพe da traje beskonaฤno ili ฤe u jednom trenutku da prestane i da se desi obrnuta pojava – skupljanje usled gravitacionih sila, pri ฤemu bi se svemir ponovo vratio u stanje pre „Velikog praska“. Ako bi se to desilo, bio bi to kraj vremena kakvo mi poznajemo, kraj naลกeg univerzuma.
I dok su nauฤnici razmiลกljali i postavljali teze i hipoteze, desila se potpuno neoฤekivana stvar: u poslednje dve godine je primeฤena pojava ubrzavanja ลกirenja kosmosa! Do otkriฤa su prvi doลกli nauฤnici sa kalifornijskog Barkley univerziteta koji su prouฤavali supernove. Uporeฤujuฤi dva ovakva tela koja su bila sliฤne veliฤine, ali na razliฤitim udaljenostima od Zemlje, kalifornijski tim je uoฤio pojavu da eksplozija zvezde koja je bliลพa naลกoj planeti mnogo sporije postaje sjajnija od one koja se nalazi na veฤoj udaljenosti. Posredno izveden zakljuฤak je bio – kosmos ubrzava. Ovo otkriฤe se desilo 1998. godine, ali su ga potvrdile i druge pojave uoฤene u svemiru tokom protekle dve godine.
Svo to vreme traju i polemike oko toga ลกta izaziva ovakvo ubrzanje i ovu, za nauฤnike, potpuno neoฤekivanu pojavu. Jedno od objaลกnjenja je da neka nepoznata materija ili oblik energije poseduju gravitaciono polje koje na velikim daljinama, umesto da privlaฤi, proizvodi suprotan efekat – odbijanje.
Na slici: razmiลกljajuฤi o ลกirenju kosmosa, nauฤnici se i pitaju kakvog je on oblika – zatvoren, otvoren ili ravan. Moลพda bi trebalo postaviti i pitanje da li univezum uopลกte ima oblik.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com