Umro Aleksej Leonov koji je prvi izveo svemirsku 'Å¡etnju'
Sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov, prvi Äovek koji je izaÅ¡ao u svemir, a potom bio i komandant prve zajedniÄke svemirske misije Sovjetskog Saveza i SAD, umro je danas u 86-oj godini.
Aleksej Leonov je umro u Moskvi posle duge bolesti, rekla je za Frans pres njegova saradnica Natalija Flilimonova.
UspeÅ¡no je „Å¡etao“ svemirom tokom misije „Voshod dva“ 18. marta 1965. godine, i u otvorenom svemiru proveo 12 minuta.
Lebdenje kosmonauta u svemiru van letelice se od tada neko vreme po njemu nazivalo „leonovanje“.
Trebalo je da Leonov bude prvi Sovjet koji se iskrcao na Mesec, ali misija je otkazana.
Penzionisan je 1991. godine.
Leonov pre 54 godine jeste postao prvi Äovek koji je „Å¡etao“ svemirom, ali zamalo da se nije vratio u svoju kapsulu, podseÄa agencija AP.
AmeriÄka NASA je danas prekinula TV-prenos izlaska u svemir dvoje Amerikanaca iz MeÄunarodne svemirske stanice da bi objavila smrt Leonova. „PoÄast Leonovu s danaÅ¡nje svemirske Å¡etnje“, poruÄila je Kontrola misija NASA-e iz Hjustona.
AP navodi da je Leonov roÄen 1934. godine u velikoj seljaÄkoj porodici u zapadnom Sibiru i da je njegov otac, kao i bezbrojni sovjetski seljaci, bio uhapÅ¡en i otpremljen u logor u doba sovjetskog diktatora Jozefa VisarionoviÄa DÅŸugaÅ¡vilija Staljina, ali je uspeo da preÅŸivi i vrati se porodici.
BuducÌi kosmonaut imao je snaÅŸan umetniÄki nagon i Äak razmiÅ¡ljao da poÄe u umetniÄku Å¡kolu pre no Å¡to se upisao na kurs za obuku pilota, a kasnije i na Vazduhoplovni fakultet.
Leonov ipak nije odustao od crtanja i Äak i kada je leteo u svemir, i nosio je olovke u bolji i na letu Apolo-Sojuz, da bi crtao.
U istoriju istraÅŸivanja svemira Leonov je uÅ¡ao 18. marta 1965. godine, kada je izaÅ¡ao iz svoje kapsule „Voshod 2“, vezan trakom za nju.
Svemirska „Å¡etnja“ je uvek visoko riziÄna, ali pionirski poduhvat Leonova je bio posebno uznemirujucÌ Å¡to je objavljeno tek decenijama kasnije.
Njegovo svemirsko odelo se toliko naduvalo u vakuumu svemira, da nije mogao da udje u svemirski brod. Morao je da otvori ventil za ispuštanje kiseonika iz svog odela kako bi mogao da prodje kroz otvor.
Ta 12-minutna svemirska „Å¡etnja“ Leonova je za tri meseca prethodila prvom takvom poduhvatu ameriÄkog kosmonauta, Eda Vajta.
Na svom drugom putovanju u svemir, deset godina kasnije, Leonov je komandovao sovjetskom polovinom tima „Apolo-Sojuz 19“, prve zajedniÄke svemirske misije Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih DrÅŸava, izvedene u jeku „Hladnog rata“.
„Apolo-Sojuz 19“ bio je uvod u meÄunarodnu saradnju Äiji vrhunac je sadaÅ¡nja svemirska stanica u orbiti Zemlje, navodi AP.
Leonov je maja navrÅ¡io 85 godina, a nekoliko dana pre, dva ruska Älana posade MeÄunarodne svemirske stanice izaÅ¡la su u otvoreni prostor, na planiranu svemirsku „Å¡etnju“, s nalepnicama u Äast Leonova na svojim svemirskim odelima i time mu iz svemira odala priznanje ÄestitajuÄi mu rodjendan.
Leonov cÌe biti sahranjen u utorak na vojnom memorijalnom groblju kod Moskve, saopÅ¡tio je „Roskosmos“.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je danas izrazio sauÄeÅ¡cÌe ruskog predsednika porodici Leonova rekavÅ¡i da su se Vladimir Putin i kosmonaut dobro poznavali i Äesto viÄali. „Putin se uvek divio hrabrosti Leonova i smatra da je on bio izvanredan Äovek“, rekao je Peskov za ruske novinske agencije.
Poruke sauÄeÅ¡cÌa stiÅŸu sa svih krajeva sveta.
NASA je danas izrazila sauÄeÅ¡cÌe porodici Leonova, rekavÅ¡i da ÅŸali zbog njegove smrti. „Njegov poduhvat u vakuumu svemira zapoÄeo je istoriju aktivnosti u slobodnom prostoru koja danas omogucÌava odrÅŸavanje Svemirske stanice“, navela je NASA na „Tviteru“.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.