U trendu

Zanimljiva istorija računarstva

Verovatno gledajući svakodnevno u vašeg ljubimca (kompjuter) i ne pomišljate gde su i kada bili kompjuterski početci, i ko su pioniri računarstva. U ovom prilogu ćemo se malo osvrnuti iza nas, i pogledati kako je to sve počelo.

Sigurno ste svi čuli za čuveni „ENIAC“ – prvi elektronski računar iz 1947. godine, on nam nije tema, nego ćemo se vratiti u XVIII vek i doba Charles Babbage-a. „Otac kompjutera“, ako se tako može nazvati, rodio se 1791. godine u Engleskoj. Poput većine naučnika iz tog doba nasledio je veliko bogatstvo (samo su se bogati mogli baviti naukom), koje je na kraju sasvim potrošio. Na ideju o stvaranju mašine za računanje došao je prilikom razmišljanja o dugotrajnom i vrlo napornom poslu, izračunavanja logaritamskih tablica. Nije dugo razmišljao, te je već 1821. godine u glavi imao osnovnu šemu uređaja, koji je i izneo pred Kraljevsko astronomsko društvo 1822. godine. Na osnovu demonstracije prvi je dobio „zlatnu medalju“ – podstaknut tim uspehom krenu je na izgradnju prve računske mašine.

Čak i najpovršnija šema ovog uređaja izgledala je zastrašujuće složeno, a sastojala se od mnogobrojnih zupčanika i osovina. Babbage je zamislio da diferencijalna mašina, na kraju i odštampa matematičke tablice. Na svom imanju je sagradio veliku radionicu i zaposlio majstore od kojih je zahtevao stroge tolerancije u izradi zupčanika, osovina, točkića… Već nakon nekog vremena počeli su se javljati problemi, minijaturni uređaj koji je prikazao Astronomskom društvu služio je samo za demonstraciju i kod njega se manje nepravilnosti nisu odražavale na ukupni rad mašine. Ali, kod velike diferencijalne mašine stvari izgledaju potpuno drugačije: niz malih nepravilnosti se zbraja, pa sve završava blokiranjem celog uređaja.

Nakon puno izgubljenih godina rada i ogromne količine izgubljenog novca, Babbage odustaje od projekta 1833. godine. Da je Babbage samo malo zastao i razmislio, zaključio bi da su njegove misli sto godina ispred svog vremena. Ali njegov mozak nije mirovao, krenuo je u razvoj tzv. „analitičke mašine“, i u tom je trenutku rođen je princip rada kompjutera.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.