Kada doฤe vreme za popravljanje ocena, moลพe da bude nimalo lako popamtiti sve ลกto bi trebalo kako biste, kad za to doฤe vreme, bili uspeลกni prilikom odgovaranja ili kontrolnog. Nije svejedno na koji naฤin ฤete uฤiti i obnavljati, ima efikasnijih i manje efikasnih naฤina.
I ne pokuลกavajte da uฤite ceo dan, celo popodne, celo prepodne, i to bez i najmanjeg prekida. Ima onih koji su sposobni za upravo takav naฤin uฤenja, ali velika veฤina nije – samo dobijete utisak da ฤe vam glava eksplodirati, da vam se sve ลพivo pomeลกalo, i da niฤeg ne moลพete da se setite. Umesto toga, odredite vremenske deonice za koje znate da toliko dugo moลพete da ostanete koncentrisani (samo, bez preterivanja – sasvim sigurno moลพete da se koncentriลกete duลพe od pet minuta), a zatim i pauze izmeฤu tih deonica tokom kojih ฤete raditi neลกto drugo (na primer, uฤite toliko-i-toliko, a onda napravite pauzu da se istuลกirate). Tokom tih pauza nemojte vrteti po glavi gradivo koje ste upravo preลกli, pustite mozak da se odmori. A dok uฤite, pokuลกajte viลกe da se usredsredite na razumevanje nego na puko memorisanje, jer se onda kad neลกto razumete i shvatate po kom principu funkcioniลกe i detalji mnogo lakลกe pamte.
Ako se desi da neki dan preskoฤite uฤenje, to je sasvim u redu, dokle god se manje-viลกe drลพite rasporeda i dok imate dobar razlog za preskakanje – ako, recimo, idete na neฤije venฤanje, sasvim sigurno da neฤete i tamo poneti svesku i udลพbenik i zamoliti zvanice da budu tiลกe kako biste mogli da uฤite.
Nemojte uฤiti do dva-tri sata noฤu. Teลกko da ฤete bilo ลกta upamtiti ako ste toliko umorni da vam se oฤi sklapaju i slova vam igraju pred oฤima. Pokuลกajte da ne leลพete kasno, i da ustajete uvek u isto vreme, ฤak i ako ne idete ujutru u ลกkolu, jer uz ustaljeni ritam ide mnogo lakลกe, ne budete pospani ceo dan.
Ima onih koji najbolje uฤe sami, ali ako vi niste takvi, ako vam je lakลกe u druลกtvu, moลพete uฤiti zajedno s prijateljima. To ne znaฤi da svaki dan uฤite i obnavljate gradivo s njima, tako biste samo krenuli s ฤaskanjem i od uฤenja ne bi ispalo niลกta. Umesto toga, pokuลกajte da se s njima vidite jednom-dvaput nedeljno, i da popriฤate o gradivu koje ste preลกli, razgovor s prijateljima i razmena ideja s njima mogla bi dosta da vam pomogne u pamฤenju, jer se tako viลกe delova mozga aktivira oko obraฤivanja i pamฤenja istih stvari, a onda se, recimo, setite one zabavne drugariฤine ideje dok odgovarate, i to vam pomogne da se setite i ostatka. Ipak, ako uoฤite da se vaลกe "zajedniฤko uฤenje" pretvara u ฤaskanje, ili da vaลกi prijatelji ne preฤu potrebno gradivo pre nego ลกto se vidite s njima, odustanite od zajedniฤkog uฤenja, poลกto u takvom sluฤaju uฤenja zapravo nema.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com