Bosiljak je u srpskoj tradiciji poznat kao Božiji cvet i zauzima posebno mesto u obredima, od rođenja do smrti; na Krstovdan se osvećuje i unosi u dom kao zaštita i simbol mira.
Istorija i kulturni značaj bosiljka
Bosiljak potiče iz Indije, u Evropi se pojavio tokom XII veka, i kroz vekove su mu pripisivana božanska svojstva u raznim kulturama; kod nas je postao simbol odanosti i duhovne zaštite, korišćen u crkvenim obredima i kućnim običajima.
Običaji vezani za Krstovdan
Na jesenji Krstovdan bosiljak se osvećuje u crkvi, a običaj nalaže da se u dom unese osveštan bosiljak kako bi štitio kuću od negativne energije i simbolizovao mir; na Krstovdan se takođe jedu grožđe i vraćaju dugovi kao znak plodnosti i slatke pobede.
Pravoslavni značaj i ritualna upotreba
Pravoslavna crkva smatra bosiljak svetom biljkom: sveštenik ga iznosi uz sveto vodu, a osvećen buket bosiljka čuva se tokom cele godine kao blagoslov i simbol Svetog Duha.
Kako da iskoristite lekovitost bosiljka
Bosiljak pomaže kod snižavanja:
– telesne temperature,
– smirivanja kašlja,
– astme i bronhitisa;
– korisno deluje protiv stresa, poboljšava rad bubrega i ublažava mučninu
– bogat je vitaminima C, K, A, B6 i mineralima kao što su kalijum, gvožđe, mangan i magnezijum.
Bosiljak prati svakog Srbina kroz najvažnije etape u životu – od rođenja do smrti, pa čak i posle upokojenja. To je Božji cvet i prvo se u bašti posadi on, pa tek drugo cveće.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com