Kako izgleda pakao i da li je zaista pod zemljom? Biblija tvrdi jedno, a papa drugo

Koncept pakla ฤesto se smatra priliฤno jednostavnim: to je mesto veฤne kazne za greลกnike ili one koji odbacuju Boga. U hriลกฤ‡anskoj teologiji smatra se odrediลกtem za one koji odbijaju spasenje kroz Isusa, gde je patnja beskrajna posledica takvog loลกeg ponaลกanja. Ali uprkos naลกim pogledima na pakao kao na jasan koncept s konkretnim pojmom, Biblija ima vrlo malo informacija koje se odnose na ovu temu. Christian History Institute, Stanford Encyclopedia of Philosophy, Big Think i Britannica dali su odgovore na pitanja odakle potiฤe ideja o paklu, kako on izgleda i gde se taฤno nalazi.

Moderna ideja pakla milenijumima je staro spajanje koncepata iz Starog i Novog zaveta, ลกto ukljuฤuje ล eol, Gehenau i Ognjeno jezero. Ona, takoฤ‘e, meลกa neke koncepte iz grฤke mitologije, ukljuฤujuฤ‡i Tartar (grฤ. Tรกrtaros) i Had. Sve su one prevedene sa staronordijskog izraza „Hel“, koji predstavlja podzemno carstvo.

Pakao je pojam koji se koristi u religijskim, filozofskim i knjiลพevnim kontekstima kako bi se opisalo mesto ili stanje patnje, kazne i udaljenosti od Boลพje milosti. Razumevanje pakla varira u zavisnosti od kulturnih, verskih i liฤnih uverenja.

Zanimljivo je da je izvorni koncept staronordijske mitologije Hel zapravo bio carstvo hladnoฤ‡e i leda smeลกteno na dalekom severu. Ovo je u oลกtroj suprotnosti s modernim shvatanjem pakla kao sveta vatre.

Slika pakla takoฤ‘e se razvijala tokom vremena kroz razliฤite uticaje, ukljuฤujuฤ‡i katoliฤke koncile, Danteovu „Boลพanstvenu komediju“, srednjovekovnu umetnost i modernu pop-kulturu. Ovi izvori su stvorili percepciju pakla, ali to sigurno ne odgovara na neka teลพa pitanja.

Biblija ne nudi taฤan opis pakla. Ponekad se prikazuje kao grob, podzemna peฤ‡ina ili jednostavno stanje odvojenosti od Boga. S vremenom su se te ideje stopile u viลกestruki koncept koji ostaje nejasan.

U Starom zavetu ล eol je opisan kao „grob“, mesto gde mrtvi odlaze bez puno detalja o njihovoj sudbini. Smatra se senovitim, tamnim mestom, a ne vatrenom jamom koju danas povezujemo s paklom.

ล eol je zapravo bio deo jevrejske predaje, a jedini opis zagrobnog ลพivota koji daje Tora govori o ljudima koji su nakon smrti zakopani u zemlju.

Kako je vreme prolazilo, ล eol je reinterpretiran te su se ukljuฤili elementi nadnaravnog. U vreme Novog zaveta pakao je ฤesto prikazivan kao mesto kazne, iako se plamen spominje samo uz Ognjeno jezero u Knjizi Otkrivenja.

Najeksplicitniji opis zagrobnog ลพivota u Bibliji dolazi iz Knjige Otkrivenja, gde ฤ‡e Lucifer, pali anฤ‘eli i neotkupljeni biti baฤeni u Ognjeno jezero nakon Isusova Drugog dolaska.

Popularna kultura takoฤ‘e je imala prste u stvaranju pakla kao koncepta, preuveliฤavanjem odreฤ‘enih aspekata tokom vremena. Ideje poput vatre i demona stvorile su konkretniju i zastraลกujuฤ‡u sliku pakla.

Tradicionalno, pakao se smatra mestom koje se ฤesto zamiลกlja pod zemljom. Ova ideja proizaลกla je iz biblijskih referenci na ล eol i grฤkih mitoloลกkih izraza poput Hada i Tartara, koje su rani hriลกฤ‡ani koristili za opisivanje zagrobnog ลพivota.

Grฤke koncepte Hada i Tartara pozajmili su novozavetni pisci kako bi objasnili hriลกฤ‡anske poglede na zagrobni ลพivot. Had je bio mraฤno podzemlje za ljudske duลกe, dok je Tartar bio duboka jama za pale anฤ‘ele.

Papa Jovan Pavle II je 1999. izjavio da pakao ne treba posmatrati kao fiziฤko mesto, veฤ‡ kao stanje postojanja, gde su pojedinci odvojeni od Boga zbog svoje slobodne volje i izbora tokom ลพivota.

Gehena se u Bibliji ฤesto koristi za opisivanje mesta kaลพnjavanja, ali izvorno se odnosila na fiziฤku lokaciju izvan Jerusalima. Meฤ‘utim, s vremenom se Gehena povezivala s konceptom pakla kao mesta veฤnog prokletstva.

Iako pojmovi kao ลกto su Had i Tartar opisuju podzemna carstva, Biblija ne precizira mesto za pakao. ฤŒak ni u Otkrivenju, lokacija Ognjenog jezera nije poznata te je ostavljeno teolozima i vernicima da nagaฤ‘aju.

Ostala mesta zagrobnog ลพivota opisana u Bibliji (poput ล eola, Hada i Tartara) smatraju se privremenim ฤekaonicama pre konaฤnog suda i Ognjenog jezera, gde su greลกnici konaฤno baฤeni.

Ako pakao smatramo Ognjenim jezerom, u njemu trenutno nema nijedne duลกe. Prema Knjizi otkrivenja, pakao ฤ‡e postojati tek nakon Drugog dolaska, kada postane konaฤno odrediลกte prokletih.

Zbog nedostatka biblijskih referenci, pakao je mesto koje veฤ‡ postoji ili tek treba da bude stvoreno. Ili, to zapravo nije niลกta viลกe od krovnog koncepta koji oznaฤava uklanjanje iz Boลพje prisutnosti nakon smrti.

Vremenska crta pakla i njegovog postojanja sloลพena je i zbog raznih teoloลกkih tumaฤenja. Rani crkveni oci (poฤevลกi od sv. Augustina u kasnom 4. veku n. e.) razvili su velik deo doktrine o paklu vekovima nakon ลกto je Biblija napisana.

Teoloลกki, ako pakao postoji, Bog ga je sigurno stvorio, buduฤ‡i da je sve na nebu i na zemlji On stvorio, prema Knjizi Koloลกanima 1. To ukljuฤuje pakao, ฤak i ako je stvoren za pale anฤ‘ele, a ne za ljude.

Mnogi teolozi postavljaju pitanje kako bi navodno boลพanstvo koje voli sve stvorilo mesto beskrajnih muka, ali biblijski spisi to zaobilaze navodeฤ‡i da je pakao izvorno oblikovan iz drugog razloga.

U poฤetku je pakao (ili Tartar) stvoren kao mesto kazne za Lucifera i pale anฤ‘ele koji su se pobunili protiv Boga. Meฤ‘utim, s vremenom se ovo mesto povezivalo i s kaลพnjavanjem nepokajanih duลกa sa Zemlje.

Neka tumaฤenja tvrde da pakao nije izriฤito stvorio Bog, veฤ‡ je umesto toga stanje koje su stvorili ljudi koji odbacuju Boลพju milost. Prema ovom glediลกtu, pakao je prirodna posledica ลพivota odvojenog od Boga.

Knjiga izreka podupire ideju da pakao sluลพi boลพanskoj svrsi, navodeฤ‡i da je Bog „sve doveo do pravog kraja โ€” ฤak i zle za dan katastrofe“. To implicira da je pakao deo ลกireg boลพanskog plana.

O pitanju ko ide u pakao stalno se raspravlja. Dok Ivanova knjiga sugeriลกe da vera u Isusa vodi u veฤni ลพivot, Biblija takoฤ‘e ukljuฤuje reference na postupke i dela koji su faktori u odreฤ‘ivanju neฤije sudbine.

Otkrivenje objaลกnjava da se mrtvima sudi na osnovu njihovih dela. Oni koji nisu pronaฤ‘eni u „knjizi ลพivota“ baฤeni su u Ognjeno jezero. Ovo svakako postavlja pitanja o ulozi i vere i dela u odreฤ‘ivanju neฤijeg zagrobnog ลพivota.

Postoji teoloลกka podela izmeฤ‘u katolicizma i protestantizma u pogledu toga ko ide u pakao. Katolici naglaลกavaju da iako je vera bitna, dobra dela takoฤ‘e igraju ulogu, dok se protestanti usredsreฤ‘uju iskljuฤivo na veru za spasenje.

Danteova „Boลพanstvena komedija“ imala je ogroman uticaj na oblikovanje moderne percepcije pakla. Njegovi ลพivopisni muฤnog pakla postali su snaลพna vizualizacija pakla koja i danas odzvanja popularnom kulturom. „Boลพanstvena komedija“ Dantea Aligijerija, napisana poฤetkom 14. veka, detaljno opisuje hijerarhijsku viziju zagrobnog ลพivota koja je vekovima uticala na renesansnu i hriลกฤ‡ansku umetnost, knjiลพevnost i teologiju.

(Net.hr)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com