Novo istraživanje otkriva da ljudsko starenje nije postepen, glatki proces – oko pedesete godine života telo doživljava nagli talas promena na molekularnom nivou, što stručnjaci nazivaju “molekulskom olujom”.
Prekretnica u 50-oj godini
Studija objavljena u časopisu Cell prati promene u ekspresiji proteina povezanih sa starenjem i ustanovila da se između 45. i 55. godine aktivira kaskada od najmanje 48 ključnih proteina. Oni su direktno povezani s rizikom od kardiovaskularnih oboljenja, bolesti jetre i drugih hroničnih stanja.
– Starenje je sistemni, degenerativni proces koji uključuje više organa i bioloških sistema, a njegova priroda i dalje ostaje jedno od najvećih neriješenih pitanja u nauci – rekao je Guang-Hui Liu, istraživač regenerativne medicine pri Kineskoj akademiji nauka, u intervjuu za Medical News Today
– Godine od 45. do 55. predstavljaju ključnu prekretnicu: većina organskih proteoma prolazi kroz ‘molekularnu kaskadnu oluju’, a različiti proteini eksponencijalno rastu, što ovaj period čini kritičnim prozorom za sistematsko, multi-organsko starenje – objašnjava Liu.
Proteomski atlas starenja
Istraživači su analizirali 516 uzoraka iz 13 vrsta ljudskih tkiva — od srca i pluća do kože i imunoloških ćelija — prikupljenih od donora u rasponu od 14 do 68 godina. Na osnovu tih podataka sastavljen je detaljan “proteomski atlas” koji mapira kako se različiti organi i sistemi menjaju tokom života.
Molekularna “oluja”
Ključni nalazi pokazuju da protein aorte podiže nivo dramatike u starenju više nego ijedno drugo tkivo. Senokini, molekuli koji prenose signale starenja, koordiniraju ovaj proces i ubrzavaju ga u kritičnom periodu oko pedesete godine.
„Hronične bolesti u starosti su u osnovi manifestacija starenja organa“, naglašava Liu za Medical News Today, dodajući da je svaka gerijatrijska bolest samo specifična manifestacija ovog osnovnog procesa.
Implikacije za zdravlje i terapije
Stručnjaci veruju da razumevanje ovog naglog talasa molekularnih promena može pomoći u razvoju ciljnih terapija koje će usporiti ili ublažiti pojavu gerijatrijskih bolesti. Takođe, prelazak medicine iz reaktivnog u proaktivan model uz fokus na očuvanje zdravlja mogao bi ljudima omogućiti ne samo duži, već i život bogatiji vitalnošću.
U narednim godinama bi longitudinalne studije, koje prate iste učesnike decenijama, mogle dodatno rasvetliti genetske i životne faktore koji utiču na to kada i kako telo ulazi u ovaj molekulski preokret.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com