Neurolog Ranko objasnio kako dolazi do ‘truljenja mozga’: ‘Ljudi nisu ni svesni da ih napada’

โ€žTruljenje mozgaโ€œ โ€“ termin koji, naลพalost, savrลกeno opisuje mentalno stanje savremenog ฤoveka u eri beskrajnih internet sadrลพaja. Iako nam digitalna tehnologija olakลกava ลพivot, ona takoฤ‘e troลกi naลกe mentalne resurse, upozoravaju struฤnjaci. Profesor Ranko Raiฤevicฬ, predsednik Udruลพenja neurologa Zapadnog Balkana, objaลกnjava da ova situacija nije samo prolazna pojava, vecฬ simptom mnogo dubljeg problema.

Gost u emisiji „Jutro“ Prve televizije dr. Raiฤevicฬ je naglasio da naลก mozak danas pati od preopterecฬenja viลกe nego ikada. Stalno bombardovanje informacijama smanjuje naลกu sposobnost fokusiranja i pamcฬenja. „Pre nekoliko decenija reฤi poput ‘romantizma’ i ‘skromnosti’ simbolizovali su neke druge vrednosti. Danas, kada je ‘truljenje mozgova’ reฤ godine, jasno je u kom pravcu idemo“, upozorio je Raiฤevicฬ.

Joลก 2007. godine, nauฤna istraลพivanja su pokazala da ฤak i obiฤan e-mail moลพe smanjiti sposobnost koncentracije za ฤetvrtinu. Danas je situacija mnogo gora โ€“ proseฤna osoba drลพi paลพnju na ekranu svega 35 sekundi, dok je pre dvadesetak godina ta cifra iznosila ฤak 2 i po minuta. Glavni krivac? Stalni protok informacija i naลกa zavisnost od tehnologije.

Koliฤina informacija uniลกtava koncentraciju

Ljudski mozak, iako je fascinantno razvijen, ima svoja ograniฤenja. Njegova sposobnost da razlikuje vaลพne od nevaลพnih informacija je sve slabija i slabija, ลกto dovodi do zamora i pada kognitivnih funkcija. Raiฤevicฬ napominje da sve viลกe ljudi danas ima poteลกkocฬa u donoลกenju brzih odluka, ฤak i u situacijama koje su nekada bile jednostavne.

โ€žDigitalna demencijaโ€ je novi naziv koji se sve viลกe koristi za opisivanje ovog stanja. Iako nije klasiฤna demencija, simptomi su sliฤni โ€“ gubitak fokusa, gubitak pamcฬenja i osecฬaj mentalnog preopterecฬenja. „Stalno punimo ลกolju novim informacijama, ali nikada ne praznimo dno. Mozak jednostavno viลกe ne moลพe da prati taj tempo“, slikovito objaลกnjava Raiฤevicฬ.

Meฤ‘utim, postoji reลกenje. Raiฤevicฬ istiฤe da i sami moลพemo mnogo da uฤinimo za zdravlje svog mozga. Prekomerna upotreba tehnologije se moลพe kontrolisati: ograniฤiti vreme provedeno ispred ekrana, povecฬati fiziฤku aktivnost i voditi raฤuna o snu. โ€žDeca treba da imaju jasno definisano vreme za tehniku, a odrasli da prave zone bez telefona, kao ลกto su porodiฤna okupljanja ili druลพenja u kaficฬimaโ€œ, predlaลพe Raiฤevicฬ. Uz malo discipline i svesti, moลพemo vratiti naลกe mentalno zdravlje u ravnoteลพu. Manje vremena na internetu, viลกe kretanja i kvalitetan san su kljuฤni koraci za oฤuvanje naลกeg uma u โ€‹โ€‹doba digitalne buke.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com