Profesor Univerziteta Stanford Dลพefri Fefer ne izraลพava se metaforiฤki kada tvrdi da โrad ubija ljudeโ.
Fefer, pripadnik Stanfordske ekonomske ลกkole, napisao je ili je bio koautor 15 knjiga na temu organizacione teorije i upravljanja kadrovima โ smatra se jednim od najuticajnijih analitiฤara danaลกnjice u oblasti menadลพmenta.
U najnovijoj knjizi โUmiranje za platuโ, objavljenoj proลกle godine, tvrdi da mnogi aspekti modernog radnog ลพivota โ dugo radno vreme, sukobi na poslu i u porodici i ekonomska nesigurnost uniลกtavaju fiziฤko i emotivno zdravlje radnika.
โNeljudskiโ
U knjizi Fefer navodi sluฤaj Kendลพija Hamade, 42-godiลกnjeg Japanca koji je umro od srฤanog udara u kancelariji u Tokiju. Hamada je radio 75 sati nedeljno i putovao je skoro dva sata da bi stigao na posao.
Radio je 40 dana bez prestanka pre nego ลกto je umro.
Ovo je samo jedan od primera u Feferovoj knjizi koji opisuje kao โneljudskiโ sistem rada. I to ne samo u Japanu.
U svojoj knjizi Fefer tvrdi da je stres povezan sa smrฤu preko 120.000 Amerikanaca
Prema njegovom istraลพivanju, 61 odsto ameriฤkih radnika smatra da su se razboleli zbog stresa, a sedam odsto je uvereno da su hospitalizovani zbog uzroka vezanih za posao.
Fefer procenjuje da je stres povezan sa smrฤu 120.000 ameriฤkih radnika svake godine.
Stres takoฤe ima godiลกnju cenu za ameriฤke poslodavce: viลกe od 300 milijardi dolara.
U knjizi opisujete sistem rada kao toksiฤan. Koji su dokazi za to kako moderan poslovni ลพivot utiฤe na zaposlene?
Postoje dokazi o njegovom uticaju na zdravlje. Dugo radno vreme, viลกak radne snage, nedostatak zdravstvenog osiguranja i stres izazivaju ogromnu ekonomsku nesigurnost, kao i porodiฤne sukobe i bolesti.
Rad je postao nehuman. S jedne strane, preduzeฤa su pobegla od odgovornosti prema zaposlenima.
S druge strane, jaฤanje โekonomije honorarnih poslovaโ poveฤala je nesigurnost.
Ko je odgovoran?
Tokom 1950-ih i 1960-ih, direktori bi rekli da je neophodno uravnoteลพiti interese zaposlenih, klijenata i akcionara.
Danas je sve fokusirano na akcionare.
U investicionim bankama, na primer, postoji opลกteprihvaฤena navika da zaposleni rade i nakratko odu kuฤi da se istuลกiraju pre nego ลกto se vrate u kancelariju.
U okviru ovog sistema, mnogi zaposleni postaju zavisnici od narkotika, jer uzimaju kokain i druge lekove kako bi ostali budni.
Da li su neki sektori viลกe pogoฤeni nego drugi?
Radnici u fabrici, piloti i vozaฤi kamiona imaju ograniฤeno radno vreme.
Ali mnoga zanimanja nemaju ograniฤenja.
U knjizi tvrdite da je rad peti najveฤi uzrok smrti.
Moลพda je i ฤeฤลกi uzrok. Za to su odgovorni poslodavci. I vlade, koje ne rade niลกta po tom pitanju.
Oko 61 posto zaposlenih u Americi misli da su bolesni zbog stresa
Mogu li politiฤari da pomognu?
Oni imaju vaลพnu ulogu. Moramo da uradimo neลกto da zaustavimo ovo ลกto se deลกava. Ali neฤemo moฤi da uradimo niลกta na individualnom nivou.
Ako ลพelite da reลกite sistemski problem, potrebna vam je sistemska intervencija koja mora da proizaฤe iz neke vrste zakona.
Kako direktori kompanija reaguju na vaลกe ideje kada razgovarate s njima?
Niko ne dovodi u pitanje podatke. Ali ovo je kao igra vruฤeg krompira: ljudi vide problem, ali niko ne ลพeli da se pobrine za njega.
ฤak i kada su zdravstveni troลกkovi ogromni. Radni uslovi izazivaju hroniฤne bolesti kao ลกto su dijabetes i kardiovaskularne bolesti.
Ali zar poslodavci ne tvrde da ฤe promene u sistemu rada uticati na zaradu?
To nije istina. Znamo da radnici pod stresom imaju veฤu verovatnoฤu da napuste posao. Bolesni radnici โ ili psihiฤki ili fiziฤki โ su manje produktivni.
Istraลพivanja pokazuju da je za 50% odsustva s posla u Britaniji i SAD kriv stres na poslu.
Ameriฤki Institut za stres izraฤunao je da svake godine to koลกta 300 milijardi dolara.
Zato je veoma skupo imati bolesne radnike, ili one koji ฤe iฤi u kancelariju, ali ฤe biti manje produktivni. To koลกta ฤitavo bogatstvo.
Kako radnici mogu da promene uslove rada?
Pre svega, zaposleni moraju da preuzmu odgovornost da se brinu o svom zdravlju.
Ako radite na mestu gde vam ne dozvoljavaju da uravnoteลพite svoj porodiฤni i profesionalni ลพivot, morate da odete.
Neki ljudi odgovore da jednostavno ne mogu da odu.
Ja im kaลพem: โAko ste u sobi punoj dima pokuลกaฤete da odete, jer ฤe to izazvati teลกke posledice po vaลกe zdravlje.โ
Ljudi takoฤe zbog troลกkova u druลกtvu moraju da traลพe usvajanje zakona i da deluju zajedno kako bi se zaลกtitili.
(BBC News na srpskom)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com