U trendu

U eri pre Gugla: kako su radili novinari, advokati, akademici? (foto)

Kako je izgledao život pre Gugla?

Da li je okej da moja mačka postane vegan? Kako bebe tako sveže mirišu? Šta je ljubav?

Za 20 godina od kada se pojavio, Gugl je odgovorio na mnoga raznovrsna pitanja, postao glagol, a nedavno je dobio kaznu na 5 milijardi dolara pošto je utvrđeno da je kršio antimonopolska pravila.

Neki poslovi u čijoj osnovi su istraživanja, značajno su se promenili od kada je Gugl nastao, pa je sada teško zamisliti kako su ih ljudi obavljali ranije.

Evo kako je bilo biti novinar, advokat, bibliotekar i akademik pre Gugla.

Novinar

Džeret Hjudžs bio je reporter Dejli posta u Severnom Velsu od 1974. do 2006. godine (i otac je autora ovog teksta).

Džeret Hjudžs čuva isečke svih tekstova

„Morao sam da pišem o raznim stvarima i niko nije od mene tražio da znam sve“, kaže. Imao sam enciklopediju, lokalnu biblioteku, ali najbitnije od svega je bilo poznavati onoga ko zna činjenice i znati one koji poznaju te ljude. Mislim da je u svakom selu postojala bar jedna osoba koju sam poznavao.

Imali smo biblioteku u kancelariji u Liverpulu i ona je čuvala sve novine, sve isečke o svakoj priči. Sve što nam je bilo potrebno o temi kojom se bavite, bibliotekari bi pronašli i poslali vam faksom. Bili su fantastični.

Fejsbuk i Gugl u „sivoj zoni“ kada je privatnost u pitanju, piše u izveštaju

Zbog „moralne panike“ zavisnost od video igara poremećaj

Lažne vesti ruše samopouzdanje dece, tvde poslanici

I ja sam sve čuvao. Sećam se priče o bebi rođenoj kilometrima daleko u sred zime, koja je bila veličine vreće šećera. Kada je stigla u bolnicu, niko nije verovao da će preživeti.

Šet meseci nakon toga, kada je otpuštena iz bolnice, pisao sam o njoj, a nakon deset godina ponovo. Prolazio sam nedavno kroz svoje isečke i pronašao priču.

Video sam da uskoro puni 21 godinu, pa sam kontaktirao lokalnu poštu i rekli su mi da ona živi nekoliko minuta od moje kancelarije.

Gugl je stvarno koristan, ali se ništa ne može uporediti sa ličnim kontaktima.“

Advokat
Hilari Hajlbron je advokatica od 1972. godine. Sada je članica Brik komore sudija u Londonu i bavi se trgovinskim pravom i međunarodnom arbitražom.

„Kao početnik u advokaturi, dobijate instrukcije, ali morate i sami da istražujete i tražite informacije iz pravnih izveštaja, udžbenika i da idete u biblioteku.

Za neka istraživanja morate da idete u Midl Templ, da pronađete slučaj koji vodi ka drugom slučaju.

Izveštaji su sada dostupni onlajn – ja imam punu policu pravnih izveštaja. To lepo izgleda, ali ničemu ne služi.

Gugl pomaže i advokatima

To što su izveštaji dostupni na mreži može da vam uštedi vreme i mnogo su zgodniji. Ipak nema toliko uštede vremena, jer je mnogo materijala dostupnije nego ranije, pa morate sve da proverite. Morate da budete pažljivi.

Takođe ranije nismo mogli da se reklamiramo. Gradili smo dobre odnose sa klijentima i nadali se da će nam se i ubuduće obraćati za pomoć.“

Bibliotekar

Decenijama ranije osoblje u Njujorškoj javnoj biblioteci bili su kao „pokretni Gugl“. Prikupljali su pitanja od javnosti i onda pokušavali da pronađu odgovore iz obimnog materijala koji im je bio na raspolaganju.

Poslednjih godina osoblje fotografije kartica sa pitanjima postavlja na instagram nalog biblioteke.

„Where can I get all available statistics on volume of business, money involved, etc. in the sale of cadavers?“ one person asked in 1948.

In 2018, Google suggests this Reuters investigation into the trade in dead bodies in the US.

„Gde mogu da pronađem svu dostupnu statistiku o obimu poslovanja i novcu od prodaje leševa?“, pitao je neko 1948. godine.

Gugl 2018. godine u odgovoru na ovo pitanje nudi Rojtersovo istraživanje o trgovini leševima u SAD.

„Može li miš da povrati?“, zanimalo je nekog 1949, iz nepoznatih razloga.

Odgovorili su da, miš zaista može da povrati.

„Ako otrovna zmija ujede samu sebe, hoće li umreti?“

Ljudi su 1949. imali zaista zanimljiva pitanja u vezi sa životinjama.

Gugl 2018. kaže: niko ne zna odgovor sa sigurnošću.

„U koje vreme je podne?“

Odgovor je u 12.

„Zašto su engleski slikari iz 18. veka tako često na svojim portretima prikazivali veverice i kako im je pošlo za rukom da ih životinje ne ujedu?“

Gugl kaže da su žene u to vreme imale veverice kao kućne ljubimce, pa je možda u tome odgovor.

Akademici

Dženis Jelin je doktorirala ranih sedamdesetih godina prošlog veka na koledžu u Bostonu. Sada je profesorka istorije umetnosti na koledžu u Masačusetsu.

„Gugl je promenio sve. Mogu da prikupim materijal bez gubljenja vremena u muzeju ili biblioteci i mogu da obavljam svoj posao mnogo efikasnije.

Prosečno vreme koje provodim u istraživanju mi je zahvaljujući Guglu skraćeno za 80 odsto.

Ranije smo potpuno drugačije radili. Ako radim na nečemu i nemam dovoljno informacija, mogu samo da ukucam i pretražim materijal u biblioteci“.

Ali, u bibliotekama je bilo posebnih druženja u biblioteci i u kontekstu razvoja karijere, i u tome je bila ogromna vrednost. Rad „na mreži“ je mnogo izolovaniji.

„Ima nečeg lepog u tome da dan provedete okruženi knjigama i ostalim ljudima. Studenti sada ne grade takve odnose“, kaže Jelin.

Evo i odgovora na pitanja sa početka teksta:

a) Postoje pomešani saveti kada je reč o tome da li je razumno staviti svoju mačku na vegansku ishranu. Ne možemo vam savetovati ništa.

b) Niko ne zna sa sigurnošću kako bebe tako lepo mirišu – ali to bi mogle da budu hemikalije iz njihovih znojnih žlezda

v) Sami morate da je pronađete

(BBC News na srpskom)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar