U trendu

Sirijci u Grčkoj dobijaju azil za jedan dan

Sirijci koji imaju originalne pasoše u pet centara za azil u Grčkoj mogu da dobiju azil za jedan dan, rečeno je u Centru za azil u Atini.

Kako su novinarima objasnili službenici centra, Sirijcima je potrebno da imaju legalan pasoš koji ne mora da bude važeći i za njih važi ubrzana procedura.

Oni u čije se pasoše sumnja ili azilanti iz drugih zemalja poput Eritreje, Irana i Avganistana zahteve za azil moraju da predaju u redovnoj proceduri koja može da traje i do tri meseca, rekli su u tom centru.

Prema rečima službenika, azil je dobilo 99 odsto izbeglica iz Sirije koje su do sada predale zahteve, ali mali broj njih traži azil u Grčkoj, jer ne mogu lako da pronadju posao. Sirijci uglavnom imaju sva dokumenta, ali to nije slučaj i sa izbeglicama iz Avganistana.

U Centru u Atini dnevno se obradjuje do 35 zahteva za azil u redovnoj proceduri i oko 12 zahteva po ubrzanoj proceduri.

Ahman je sa roditeljima, četvoro braće i porodicom jednog brata došao u grčku iz Sirije, ispričao je da je put bio veoma skup i naporan.

„Želim da živim u Grčkoj, u Atini. Cela porodica želi da ostane ovde. Želim da budem tapetar, da se bavim proizvodnjom nameštaja“, ispričao je Ahman koji je registrovan u Centru za azil, a intervju je zakazao skajpom.

Branoh iz Eritreje objasnio je da je pobegao iz svoje zemlje zbog nasilja, da je pet godina živeo u Izraelu, zatim otišao u Ugandu, odakle se zaputio u Tursku, a iz Turske u Grčku. Put je prešao uglavnom brodom i peške.

„Ja želim da idem u Norvešku. Moja porodica je ostala u Eritreji. Nadam se da će mi u Grčkoj brzo dati papire da mogu da nastavim u Evropu“, kazao je Branoh.

Grčka je od 16. septembra uvela program premeštanja u neku drugu zemlju Evropske unije, za izbeglice iz Sirije, Iraka i Eritreje. Programom je predvidjeno da iz Grčke za dve godine bude preseljeno 66.400 izbeglica, ali se on sprovodi samo ako migranti pristanu.

Do sada je odobren premeštaj za 69 osoba, od kojih je 30 već otišlo za Luksemburg, 24 uskoro polazi za Finsku, jedna osoba otići će u Litvaniju, 10 u Nemačku i četiri u Portugal, dok su u toku pregovori sa Francuskom, Holandijom i Bugarskom koje su se obavezale da prihvate odredjeni broj izbeglica.

Kako su objasnili u centru, u jednoj od jedinica na Lezbosu, Rodosu, Solunu ili Evrosu izbeglice dobijaju prva dokumenta, sa kojima mogu tri meseca da putuju u zemljama šengen zone, ako po isteku ta tri meseca tamo i ostanu, te države mogu da ih deportuju u Grčku koja se računa kao njihova matična zemlja.

Veliki problem u izbegličkoj krizi predstavljaju i maloletnici koji putuju bez roditeljske ili starateljske pratnje. U Centru su rekli da se takva deca smeštaju u internate, ali da oni lako beže.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.