Vegetarijanci ฤe moลพda morati da poveฤaju unos omega-3 masnih kiselina i vitamina B12 da ne bi bili izloลพeni rizicima od bolesti srca. Meฤutim, rizik vegetarijanaca da obole od neke bolesti srca manji je nego kod osoba koje nisu vegetarijanci.
Za vegetarijance se obiฤno smatra da imaju zdravo srce, ali nova istraลพivanja ukazuju na to da vegetarijanci moลพda imaju poveฤan rizik od srฤanih problema, i to zbog nedostatka pojedinih sastojaka u svojoj ishrani.
Kako bilo, osobe koje jedu meso i masnu hranu i dalje imaju veฤi rizik od srฤanih tegoba i srฤanog udara u poreฤenju sa vegetarijancima, izjavio je istraลพivaฤ Duo Li, profesor nutricionizma na Univerzitetu Zhejiang u Kini.
Analizirajuฤi tekstove iz medicinskih ฤasopisa, on je utvrdio da vegetarijanskoj ishrani ฤesto nedostaju neke kljuฤne hranljive materije. To se naroฤito odnosi na vitamin B12 i omega-3 masne kiseline. Nedostaci su posebno doลกli do izraลพaja, kaลพe on, kod strogih vegetarijanaca. Strogi vegetarijanci ne jedu meso, ribu niti bilo kakve ลพivotinjske proizvode, ukljuฤujuฤi jaja, mleko i med.
Nedostatak vitamina B12 i omega-3 masnih kiselina, sa svoje strane, povezan je sa viลกim nivoima aminokiselina u krvi, ลกto nije povoljno za zdravlje. Ovi nedostaci su takoฤe povezani sa smanjenim nivoom dobrog holesterola, kaลพe Li. Visok nivo aminokiselina smatra se faktorom rizika za bolesti srca. Viลกi nivo HDL dobrog holesterola predstavlja viลกi nivo zaลกtite srca.
"To moลพe poveฤati rizik od tromboze (zgruลกavanje krvi i zaฤepljenje krvnih sudova) i ateroskleroze (stvrdnjavanja arterija)", objaลกnjava Duo Li.
Drugi struฤnjaci za ishranu tvrde, meฤutim, da su mnogi vegetarijanci svesni da treba da obrate paลพnju na unos vitamina B12 i omega-3 masnih kiselina. Oni smatraju da je poveฤani rizik od bolesti srca samo hipoteza.
Vegetarijanska ishrana i zdravlje srca
Li je prouฤavao u medicinskoj literaturi studije koje se odnose na vegetarijansku ishranu i propratne efekate.
Pozitivni efekti vegetarijanske ishrane: ona je obiฤno bogata vlaknima, magnezijumom, folnom kiselinom, vitaminima C i E i antioksidansima. Takva hrana sadrลพi malo zasiฤenih masti, malo holesterola i malo natrijuma.
Pa ipak, vegetarijanska hrana sadrลพi male koliฤine: cinka, vitamina B12, vitamina D i omega-3 masnih kiselina.
Li savetuje: "Vegetarijanci treba da pokuลกaju da poveฤaju unos vitamina B12, tako ลกto ฤe redovno jesti morske trave (alge, popularne u kineskoj ishrani) ili integralne ลพitarice."
Za unos omega-3 kiselina pogodna su biljna ulja kao ลกto je ulje od lanenih semenki.
Perspektiva vegetarijanske ishrane
Dvoje struฤnjaka za ishranu iznelo je svoja miลกljenja o ovoj studiji.
L. Sendon (L. Sandon), asistent kliniฤke ishrane na Teksaลกkom univerzitetu u Dalasu kaลพe: veza izmeฤu nedostatka vitamina B12 i omega-3 masnih kiselina i poveฤanog rizika od srฤanih oboljenja – samo je hipoteza.
"Veฤina istraลพivanja vegetarijanstvo podrลพava kao povoljno za zdravlje srca i unapreฤenje zdravog naฤina ลพivota. Smatram da postoji malo dokaza za hipotezu o vegetarijancima i poveฤanom riziku po srce."
Sendon se slaลพe da vegetarijanci unose male koliฤine vitamina B12 i omega-3 kiselina. Savet glasi: "Ukoliko se odluฤite za strogu ili delimiฤnu vegetarijansku ishranu, onda to radite pametno i planski. Smatram da treba staviti u plan: uravnoteลพene obroke, raznovrsnu hranu i pravilnu pripremu i obradu hrane, kako bi se u organizam uneli hranljivi sastojci potrebni za optimalno zdravlje."
Dr Rid Mengels (Reed Mangels), savetnik za ishranu vegetarijanske Resource Group tvrdi: "Veฤina vegetarijanaca je svesna toga da treba da obrati paลพnju na vitamin B12 i omega-3 masne kiseline."
Dr Mengels vegetarijancima predlaลพe poveฤanje unosa vitamina B12 kroz uzimanje dodataka za ishranu ili kroz ลพitarice ojaฤane vitaminima. Preporuฤuju se mleko od soje, pirinฤa ili badema.
Vegetarijanci koji jedu jaja i piju kravlje mleko nadoknaฤuju vitamin B12 iz ovih namirnica, kaลพe dr Mangels, autor knjige "Vodiฤ za vegetarijansku ishranu". Omega-3 masne kiseline nalaze se u lanenom semenu, orasima i proizvodima od soje.
Prema preporukama Instituta za medicinu: odrasli bi trebalo da unesu u organizam oko 2,4 mikrograma vitamina B12 dnevno, muลกkarci bi trebalo da unesu u organizam 1,6 grama omega-3 masnih kiselina dnevno, a ลพene 1,1 gram.
Oko 3% populacije u SAD su vegetarijanci, tvrdi Mangels. Otprilike jedna treฤina ne jede meso, ali jede jaja i mleko, jedna treฤina su "vegetarijanci" koji ne jedu mleฤne proizvode, a jedna treฤina ne jede namirnice ลพivotinjskog porekla, ali ne jede ni med.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com