Američke carine koje je uveo predsednik Donald Tramp uticaće na dalji pad privatnih investicija u Srbiji, koje se smanjuju godinama zbog državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene u očekivanju razvoja krize, navedeno je u godišnjoj ediciji FINANSIJE TOP 2024/25, u izdanju časopisa „Biznis i finansije“.
Stoga su, kako je istaknuto, sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.
Stručnjaci su, međutim, ocenili da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći.
Zato je, kako je navedeno, veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu.
Kako je navedeno, „igrači“ na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.
Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.
Bankari su istakli da bi lošije poslovanje velikih izvoznika i uvoznika moglo negativno da se odrazi na tražnju za finansiranjem, kreditni rizik, a potencijalno i na kvalitet bankarske aktive.
Predstavnici banaka, takođe, očekuju da će u narednim godinama kreditne marže u Srbiji početi da se smanjuju i da se približavaju onim u EU, ali da će ipak ostati više usled povećanih rizika kojima su izložene banke koje posluju van EU.
Istovremeno, osiguravači procenjuju da zaoštravanje trgovinskih tenzija u svetu može dovesti do rasta cene osiguranja u Srbiji, na šta u znatnoj meri utiče cena kapitala na svetskom tržištu.
Najveću pretnju za domaće osiguravače, kako je ukazano, predstavlja nestabilnost na svetskim finansijskim tržištima i fluktuacija vrednosti obveznica i akcija, u koje neposredno ili posredno preko investicionih fondova ulažu i finansijske institucije Srbije.
Predstavnici osiguravajućih kuća vide rizik i u odlivu stranih direktnih investicija, koje su gotovo uvek osigurane, što može uticati na ukupnu visinu premije u osiguranju, pokazuju rezultati ankete objavljene u ediciji.
Trenutno, većina finansijskog sektora u Srbiji i dalje dobro posluje, a se posebno odnosi na banke, koje su nakon prošlogodišnjeg rasta dobiti na 1,3 milijarde evra, nastavile da uvećavaju zaradu i ove godine.
U 2024. godini, najveću dobit, od oko 248,5 miliona evra, ostvarila je Rajfajzen banka, dok je prema visini aktive prednjačila Inteza, sa udelom od 15,5 odsto na bankarskom tržištu.
Tokom prva tri meseca 2025. godine, banke su ukupno zaradile oko 406 miliona evra, što je za 42 odsto bolji rezultat u odnosu na isti period protekle godine.
Da situacija ipak nije tako sjajna, kako je navedeno, pokazuje struktura odobrenih kredita u prva tri meseca tekuće godine jer privreda kredite mahom povlači za obrtna sredstva i likvidnost, dok je više od polovine kredita stanovništva otpalo na gotovinske zajmove.
Banke sve više posluju sa državom, premda su i ranije bile glavni zajmodavci preko kupovine državnih dužničkih hartija, a dug države po ovom osnovu na kraju marta tekuće godine iznosio je 7,6 milijardi evra.
Najdrastičnija promena ogleda se u posezanju države za direktnim kreditima od banaka.
Država je na kraju marta od banaka imala povučenih oko 4,1 milijardu evra kredita, što je dvostruko veće zaduženje nego u prethodne dve godine.
I dok bankama ovi plasmani kratkoročno odgovaraju, jer su lukrativniji od državnih obveznica, a nose minimalni rizik, zabrinjava istiskivanje privrede sa kreditnog tržišta, navedeno je u ediciji.
Rast kreditne aktivnosti zasnovan na keš kreditima i zaduženju države, direktno ili preko njenih preduzeća, teško da na duže staze pogoduje poslovanju bilo koje banke u Srbiji, ističe se u toj ediciji.
Ukupna premija na domaćem tržištu osiguranja dostigla je 1,5 milijardi evra 2024. godine, a najveću premiju od oko 393,2 miliona evra ostvarilo je Dunav osiguranje.
Nakon izuzetno loše 2022. godine, penzijski fondovi su se oporavili, pa je 2024. njihova imovina imala godišnji rast od 14,8 odsto, dostigavši vrednost od oko 525,1 milion evra, dok je na kraju prvog tromesečja 2025. ona iznosila
približno 526 miliona evra.
Ukupan prinos od ulaganja imovine koji su penzijski fondovi ostvarili u toku 2024. iznosio je oko 46 miliona evra, u poređenju sa približno 33,2 miliona evra u 2023. godini.
Premda penzijski fondovi beleže rast, u centralnoj banci se slažu sa ocenom analitičara da je broj korisnika manji od očekivanog.
Investicioni fondovi u Srbiji su postali najbrže rastući deo domaćeg finansijskog tržišta, a procenjuje se da će se taj trend nastaviti ukoliko ne bude još većih turbulencija na globalnom i domaćem tržištu.
Broj članova investicionih fondova 2024. je povećan sa 35.000 na više od 55.000, a novi investitori su najviše zainteresovani za ulaganje u novčane fondove, koji prikupljena sredstva plasiraju u sigurnije oblike aktive, poput bankarskih depozita i državnih hartija od vrednosti,navedeno je u ediciji časopisa „Biznis i finansije“.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com