Novi projekat gasovoda Bugarski tok treba bar delom da pomiri sukob interesa unutar ฤlanica Evropske unije i nadje izvesnu ravnoteลพu izmedju planiranog gasovoda Severni tok 2 i izjalovljenih oฤekivanja prihoda i snabdevanja energijom zemalja koje su oลกteฤene napuลกtanjem izgradnje gasovoda Juลพni tok.
Bugarski tok snaลพno gura Sofija, a o tome kako bi se u projekte isporuka ruskog gasa Evropi mogla ukljuฤiti Italija i njene kompanije u Moskvi ovih dana razgovarali su ruski predsednik Vladimir Putin i italijanski premijer Mateo Renci koji je oลกtro zamerio Evropskoj komisiji da nema niลกta protiv Severnog toka 2, a zaustavila je Juลพni tok, za koji je snaลพno zainsteresovana bila Italija.
Bugarski tok bi delom bio prikljuฤen na veฤ izgradjenu infrastrukturu Juลพnog toka, ruski, azerbejdลพanski i gas iz bugarskih i rumunskih izvora bi se slivao u veliko skladiลกte i ฤvoriลกte „Balkan“ na obali Crnog mora, a odatle bi iลกao takodje u Srbiju, Madjarsku, Sloveniju, Italiju.
Evropski i ameriฤki energetski struฤnjaci i analitiฤari sad poฤinju ozbiljno da gledaju na izjavu bugarskog premijera Bojka Borisova da ฤe postrojenja Bugarskog toka biti stopostotno bugarska, dakle saglasna pravilima EU, ali da ฤe se preko njih u skladiลกte „Balkan“ slivati i ruski gas, po koliฤini ลกestina onog ลกto je predvidjano Juลพnim tokom.
U Vaลกingtonu se, kao i dosad kad je reฤ o energetskom povezivanju Evrope i Rusije, s krajnjom paลพnjom i odbojnoลกฤu gleda na moguฤnosti da ruski gas ipak u zamaลกnom obimu dolazi u Evropu, naroฤito ako to znaฤi da ฤe ubuduฤe zaobilaziti Ukrajinu.
Ameriฤka agencija sa strategijske prognoze Stratfor tako izraลพava sumnju da ฤe proraditi Bugarski tok, mada kaลพe da ฤe Bugari i Rusi zakucati na otvorena vrata posebno u Srbiji, Madjarskoj i Italiji, kuda gas treba da protiฤe u Evropu.
Stratfor navodi da se svakoj vrsti povezivanja Rusije s evropskim kontinentom i kad je u pitanju dostavljanje ruskog gasa preko Severnog toka 2 u Nemaฤku, protive naroฤito Poljska, Litvanija, Estonija, Letonija, Slovaฤka, kao i Ukrajina.
Bugarski i Severni tok 2 bi iลกli na ruku odluci Moskve da od 2019. obustavi isporuke gasa Evropi preko Ukrajine, koju Rusi smatraju nepouzdanom, i predje na nove puteve snabdevanja.
Ali to znaฤi da Ukrajina, koja je u ogromnim ekonomskim i geopolitiฤkim teลกkoฤama, gubi oko tri milijarde dolara godiลกnje prihoda od tranzita ruskog gasa u EU, a za Slovaฤku, recimo, to je gubitak od skoro 400 miliona evra.
I, mada su vidljivi napori da se na veฤ izgradjena postrojenja napuลกtenog projekta gasovoda Juลพni tok nadoveลพe novi moฤan poduhvat Bugarski tok kojim bi gas preko Srbije iลกao dalje prevashodno u juลพnu Evropu, nadleลพni za energetiku u Evropskoj komisiji su zagonetno rekli da zasad o tome niลกta ne mogu da kaลพu.
Bugarski najviลกi zvaniฤnici su, medjutim, jasno predoฤili da ฤe krajem januara o tome razgovarati s ruskim partnerima i precizirali da ceo pothvat predvidja dovodjenje 10 milijardi kubnih metara ruskog gasa, kao i gasa iz Azerbejdลพana i bugarskih i rumunskih izvora u veliko skladiลกte i ฤvor „Balkan“ kod crnomorske luke Varna.
Bugarski premijer Bojko Borisov je izjavio da ฤe Sofija sve uฤiniti da Bugarski tok uvrsti u prioritetne projekte Evropske komisije, ali je Ana-Kaisa Itkonen, portparolka evropskog komesara za energetiku Arijasa Kanjetea, agenciji Beta prenela da „o tome niลกta ne moลพe da kaลพe“.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com