BEOGRAD – Za 10 godina u Srbiji je odobreno 210 projekata javno-privatnog partnerstva (JPP) i raste potreba za uključivanjem organizacija civilnog društva i građana kako bi projekti bili efikasniji, efektivniji i održiviji, poručeno je danas iz Instituta za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER).
Najviše je JPP koji se tiču javne rasvete (32), potom javnog prevoza (21), slede izgradnja lokalne infrastrukture, grejanje i toplotna energija i komunalni otpad.
InTER je napravio Monitoring izveštaj o stepenu uključenosti organizacija civilnog društva u dijalog sa državnim organima kod projekata JPP.
Predstavljajući rezultate Monitoringa, istraživač Insituta Vesela Vlašković ocenila je da su projekti JPP kod kojih su uključeni građani i civilno društvo uspešniji i dugoročno imaju bolje efekte.
„Nije poenta prebaciti obavezu privatnom partneru već je važno da taj odnos bude partnerski, jer samo tako projekat može da uspe i bude efikasan”, rekla je ona.
Dodala je da organizacije civilnog društva na lokalnom nivou nemaju razvijene kadrovske i finansijske kapacitete pa je potrebno pružiti im podršku da se aktivnije uključe u praćenje projekata JPP.
„Potrebno je dalje raditi na razvoju podsticajnog okruženja za uključivanje organizacija civilnog društva, čime bi se doprinelo efikasnijoj realizaciji projekata JPP i boljem funkcionisanju preduzeća koji rade po modelu saradnje između javnog i privatnog partnera“, rekla je ona.
Preporuka InTER-a je da bi trebalo povećati broj zaposlenih u lokalnim samoupravama ili ih drugačije organizovati, kao i uvesti sistemski pristup uključivanja građana.
Monitoring je ranije predstavljen u Bečeju, Plandištu i Topoli.
Izveštaj je izrađen u okviru projekta „Unapređenje dijaloga između organizacija civilnog društva i javnih vlasti kod projekta JPP na lokalnom nivou“.
Realizaciju su podržale Beogradska otvorena škola i Delegacija Evropske unije u Srbiji.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com