BEOGRAD – U Srbiji 72 odsto privrednika smatra da je povećana transparentnost i predvidivost u poslovanju, 58 odsto smatra da se opterećenost zakonima i propisima smanjila, dok 81 odsto navodi da se sami finansiraju, te da ih ne finansiraju banke.
To je deo podataka koji su danas predstavljeni, a rezultat su ankete koju je sproveo USAID kroz Projekat za ekonomski razvoj.
U anketi je učestvovao više od hiljadu privrednika iz 116 opština i gradova Srbije, a koju je na reprezentativnom uzorku sproveo je IPSOS Stratedžik marketing.
Tako 86 odsto kompanija ističe da im je nivo zaduženosti smanjio ili ostao isti, odnosno da je prosečno zaduženje kompanije 35.000 evra, ali gotovo 50 odsto kompanija se zadužuje za iznose manje od 25.000 evra.
Rezultate ankete u Privrednoj komori Srbije predstavio je direktor ovog USAID programa Džozef Lauter, koji je primetio da se mikro, mala i srednja preduzeća i dalje najviše finansiraju kroz kratkoročne ili lične kredite, jer ih banke ne vide.
Izvozom se u Srbiji bavi tek svaka četvrta firma a od toga 79 odsto njih izvozi u države bivše Jugoslavije, bez Slovenije i Hrvatske.
„Više od drugih rastu kompanije koje izvoze i imaju razvijene digitalne alatke, internet prezentacije i veb šopove, kao i one koje koriste nova saznanja o finansijskom upravljanju“, rekao je Lauter i dodao da čak iako ne izvoze veći rast imaju kompanije koje prodaju preko interneta.
Kako je istakao, politika bi trebalo da nastavi da podržava ovakva preduzeća koja nose rast i otvaraju radna mesta, a dodao je i da bi trebalo razvijati inovacije i njihovu primenu, kao i obrazovanje.
„Većina kompanija koje ispunjavaju kriterijum sofisticiranosti, rastu brže od proseka, a izvoz u Srbiji predvode najproduktivnija mikro, mala, i srednja preduzeća kao i predstavnici nove ekonomije“, zaključio je Lauter.
Ambasador SAD u Srbiji Kajl Skat naglasio je da podaci ankete govore da se u svakoj od oblasti vidi stalni napredak.
„Biznismeni su ocenili da su njihove brige i problemi manji svake godine, to verovatno nije brzo kako bi nestrpljivi Amerikanci želeli da vide, ali postoji stabilan napredak sa svakim korakom puta „, rekao je Skat i dodao da su značjani poslovi koje USAID radi na strukturnim promenama u Srbiji jer napredak teže prepoznaje nego kad se grade škole.
Rezultati rada USAID vide se na nivou opština gde građani mogu lakše do građevinskih dozvola a pomogli su i kod smanjenja parafiskalnih nameta, dodao je ambasador.
„Visina poreza i doprinosa na zarade je i dalje ono na šta se žale biznisi i uvek kažu da su oni problem za nova zapošljavanja ali ti problemi se smanjuju svake godine“, primetio je Skat i naveo da je i tu kao i u smanjenju sive ekonomije preko NALEDA pomogao USAID.
Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić konstatovao je da su komplementarne ocene istraživanja i rezultata Vlade Srbije u vezi s unapređenjme poslovnog ambijenta i omogućavanja bržeg privrednog razvoja.
„Važan je zakonodavni okvir koji smo promovisali ali svaku reformu čine ljudi koji je sprovode, a da bi je sproveli neophodna je politička volja i na tu političku volju ne smemo zaboraviti i mislim da je ona jedan od pokretača“, rekao je on.
Kako je ocenio u delokrugu rada ministarstva na čijem je čelu najvažnija je promena „majnseta“ da uprava nije kočničar, nego da je postala servis kako građanima tako i privredi.
Naveo je da je uspeh postignut jer je uvedena razmena podataka u upravi, da su podaci digitalizovani i napravljeni e-servisi i da od bauka koji su bile inspekcije i inspektori „napravimo jednog savetodavca lojalne privrede uz jasnu poruku da će oni koji krše zakon sa umišljajem biti sankcionisani“.
Savetnik predsednika PKS Miroslav Miletić ocenio je da imponuju rezultati o napretku privrede u mnogim oblastima, što se vidi i po neto dobitku od preko 500 milijardi dinara koje je privreda Srbije ostvarila u 2018. godini.
„Za nas je posebno priznanje za uloga PKS u sprovođenju javno privatnog dijaloga između privrede i države“, rekao je Miletić i dodao da je za tri godine bilo preko 270 relevatnih inicijativa od kojih je opredmećena u promenama propisa svaka treća.
Podsetio je na inicijativu PKS da se porez i doprinosi na zarade u narednih 5 godina smanje sa 63 posto na 46 posto, “ a tu je i smanjenje poreza na dobit sa 15 na 10 odsto“.
Dodao je da je dosta urađeno i na smanjenju parafiskalnih nameta, ali, kako je rekao, to nije dovoljno, dodajući da i na planu suzbijanja sive ekonomije postoji još prostora iako je ona smanjena sa 21 na 16 odsto.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com