BEOGRAD – Potpredsednica Vlade i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajloviฤ kaลพe da je skok cena elektriฤne energije na evropskom i svetskom trลพiลกtu uslovljen cenom gasa, te da na to ne utiฤe koriลกฤenje obnovljivih izvora energije.
Ona je u intervjuu za Rojters objasnila da na cenu struje u Evropi karbon takse utiฤu samo sa 20 procenata i da je ove godine doลกlo do neverovatnog skoka traลพnje za energijom i energentima.
โRast cena je posledica neverovatnog skoka traลพnje za energijom svuda u svetu. Postoje i drugi razlozi koji su uticali na njen rast meฤu kojima su problemi sa LNG terminalima koji nisu mogli adekvatno da rade dok su evropska skladiลกta gasa bila gotovo ispraลพnjena. Kina je poslednjih sedam godina zatvorila odreฤen broj rudnika, prekinula uvoz uglja iz Australije i zapoฤela nabavku u drugim zemljama. Sve to je dovelo do poremeฤaja na svetskim trลพiลกtima a uticaj karbon taksi na poveฤanje cene elektriฤne energije iznosi samo 20 odsto, ลกto je zajedno dovelo do rasta cena elektriฤne energijeโ, rekla je Mihajloviฤeva.
Ona je istakla da su projekti u novom investicionom ciklusu vredni viลกe od 17 milijardi evra. Napomenula je da su drลพave Evropske unije pre viลกe od 10 godina zapoฤele energetsku tranziciju i promenu strukture energetskog miksa i da i Srbija treba postepeno da zamenjuje termokapacitete a da obezbedi snabdevanje koje zadovoljava rastuฤu potraลพnju.
Navodi da je strategija Srbije da ide korak po korak, te da moramo polako da „izlazimo iz prljavog lignita“, ali da istovremeno gradimo nove kapacitete.
U tom procesu gas je sigurno tranziciono sredstvo, dodaje ministarka i napominje da su velike hidroelektrane, solarne i vetroelektrane, kao i priฤa o nuklearnim elektranama pitanja o kojim treba da razgovaramo.
„Ako imamo stav da ลพelimo da se ukljuฤimo energetsku tranziciju ali i da osiguramo dovoljno elektriฤne energije koja je proizvedena iskljuฤivo i samo u Srbiji, onda moramo da gradimo kapacitete za narednih 20 do 30 godina. Cena elektriฤne energije iz lignita danas, u odnosu na cenu elektriฤne energije proizvedene u hidroelektranama, solarnim parkovima i gasnim elektranama, znatno je veฤa jer koristimo jako loลก lignit koji nije isti kao onaj od pre 10 godinaโ, rekla je ministarka.
Potpredsednica Vlade je naglasila da su dokazane rezerve mineralnih sirovina po svim elaboratima u vrednosti preko 250 milijardi evra i da su one veoma bitna komponenta zelene tranzicije.
Podsetila je da Srbija raspolaลพe neverovatnim koliฤinama bakra i zlata, da je nedavno otvoren rudnik ฤukaru Peki zbog koga ฤe Srbija postati druga evropska zemlja po njihovoj proizvodnji, te da je zelena ekonomija bazirana upravo na tim sirovinama.
„Kada je litijum u pitanju, dokazano je da je Srbija bogata jadaritom, jedinstvenim mineralom koji u sebi sadrลพi i litijum i bor – kritiฤne sirovine u svetu. Pitanje upotrebe litijuma nije samo pitanje novca kojim ฤe Srbija raspolagati na osnovu rasta druลกtvenog proizvoda, veฤ je to potpuno drugaฤija pozicija Srbije u svetu. Litijum je zaista nafta 21. veka, a mi ลพelimo kompletan lanac proizvodnje, ne samo rudnik, veฤ i fabriku litijumskih baterija i fabriku elektriฤnih vozila. Da li ฤemo to imati, zavisi od nekoliko uslova, a jedan od najvaลพnijih je zaลกtita ลพivotne sredineโ, rekla je ministarka.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com